ZAKON KOJI REŽE PRIHODE FONDA I OTVARA MILIONSKE POSLOVE PRIVATNICIMA
Vlada Republike Srpske namjerava da Sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada – koji po važećem zakonodavstvu organizuje Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS – povjeri privatnim firmama. Ovim potezom Fond bi godišnje mogao ostati bez najmanje šest miliona maraka prihoda.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju pripremilo je izmjene Zakona o upravljanju otpadom koje predviđaju da pored Fonda ovaj posao ubuduće može da organizuje i takozvani operater sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada – pravno lice koje za to dobije dozvolu od ministarstva.
Pored direktnog umanjenja prihoda Fonda za najmanje šest miliona maraka godišnje, Fond ubuduće ne bi davao ni ovlaštenja za upravljanje posebnim kategorijama otpada, jer izmjenama zakona ta nadležnost u potpunosti prelazi na resorno ministarstvo.
– Operater ne može upravljati otpadom bez dozvole ministarstva – navodi se u novom zakonu, koji bi po hitnom postupku trebalo da se nađe na jednoj od narednih sjednica Narodne skupštine RS.
Prema važećoj regulativi, Fond za zaštitu životne sredine naplaćuje naknadu za upravljanje posebnim kategorijama otpada, a zatim iz tih sredstava finansira usluge sakupljanja i tretmana. Međutim, novim izmjenama to se mijenja – Fond će to raditi „izuzev za dio otpada kojima upravljaju operateri“. Drugim riječima, privatni operateri preuzimaju najunosniji dio posla, dok Fondu ostaju troškovi bez prihoda.
Obveznici plaćanja naknade za posebne kategorije otpada su proizvođači, uvoznici ili trgovci koji prvi put stavljaju u promet na teritoriji Republike Srpske proizvode poput automobila, automobilskih guma, baterija, akumulatora, ulja i maziva, plastičnih kesa, kućanskih aparata te elektronske i telekomunikacione opreme.
Da bi se prikrilo da se izmjenama zakona milioni maraka žele preliti iz Fonda u privatne džepove, zakon propisuje da „operater sav svoj profit ulaže u izgradnju infrastrukture za upravljanje otpadom i njegov primarni cilj poslovanja je ispunjavanje ciljeva u upravljanju otpadom“.
Međutim, već sljedeća stavka otvara rupu: operater ne mora ostvarivati profit na svojoj bilansnoj stavci, jer mu se ostavlja mogućnost da dobit izvuče preko podizvođača.
– Operater može djelatnost upravljanja otpadom da obavlja sam ili putem ovlašćenih podizvođača koji posjeduju dozvolu izdatu u skladu sa ovim zakonom – precizira se u nacrtu.
Struka i lokalne zajednice protiv
Protiv predloženog zakona već su se pobunili i rukovodioci Fonda, koji su dali negativno mišljenje na nacrt, smatrajući da predložene izmjene nisu dobre.
Prema planu poslovanja Fonda za ovu godinu, na koji je Vlada dala saglasnost, Fond je planirao organizovanje Sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada. Ukoliko budu usvojene predložene izmjene i dopune zakona, postoji realan osnov da će taj posao biti povjeren privatnim operaterima, čime bi Fond ostao bez milionskog prihoda.
Posebno sporna je hitna procedura – kritičari ističu da se na taj način praktično onemogućava stručna javnost da kaže šta misli u transparentnijoj proceduri.
Svoje nezadovoljstvo izmjenama izrazili su i načelnici i gradonačelnici preko Saveza opština i gradova RS. Međutim, njihovi prigovori su nešto drugačije prirode – oni nisu zadovoljni rokovima koje propisuje zakon, a koji se odnose na izradu projekata sanacije i rekultivacije neuređenih deponija i popis lokacija zaostalog otpada na području lokalnih zajednica.
Šta ovo znači za građane i budžet?
Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, to bi značilo:
- Fond za zaštitu životne sredine ostaje bez najmanje šest miliona maraka godišnjih prihoda, što direktno smanjuje sredstva za ekološke projekte od javnog interesa.
- Privatni operateri dobijaju pravo da upravljaju najprofitabilnijim kategorijama otpada, uz mogućnost da profit izvlače preko podizvođača.
- Ministarstvo preuzima nadležnost izdavanja dozvola, što stvara prostor za netransparentne odluke.
- Lokalne zajednice dobijaju kratke rokove za sanaciju deponija, što mnogi smatraju nerealnim.
Dok Vlada tvrdi da je cilj izmjena unapređenje sistema upravljanja otpadom, kritičari su uvjereni da se radi o klasičnom primjeru rentijerskog kapitalizma – javni prihod se preusmjerava privatnicima, a zakonske rupe omogućavaju izvlačenje profita bez stvarne obaveze ulaganja.
