Kada je krajem kolovoza 2024. godine Mihail Litovčenko dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine, institucije vlasti proglasile su ga osobom od osobitog interesa, koja bi mogla donijeti ekonomsku korist BiH, piše Istina media.
Dvije godine poslije, tvrtka povezana s njim bilježi gubitke, dok je druga promijenila vlasnika i danas ima blokirane račune.
Litovčenko je jedan od oko 40 stranih državljana kojima je Vijeće ministara BiH od početka 2023. dodijelilo državljanstvo, procjenjujući da su od osobite koristi za BiH.
Zakon omogućava da stranci, po ovoj osnovi, dobiju državljanstvo bez ispunjavanja svih uvjeta koji vrijede u redovitom postupku naturalizacije.
Sustav, međutim, ne predviđa mehanizam kojim bi se naknadno provjeravalo jesu li ostvareni poslovni planovi i ulaganja zbog kojih su pojedini stranci dobili državljanstva, kao ni tko bi to trebao raditi, piše Radio Slobodna Evropa.
Ministarstvo civilnih poslova BiH sada izmjenom propisa želi pooštriti kriterije za državljanstvo BiH po ovoj osnovi, uz upozorenja da su se preporuke u pojedinim slučajevima davale olako.
Što se događalo s tvrtkama povezanim s Litovčenkom?
Tvrtka “Turističke inovacije”, koju je Litovčenko osnovao nekoliko mjeseci prije dobivanja državljanstva, u međuvremenu je promijenila naziv i sjedište, pa se danas vodi kao tvrtka “Softio” na Palama.
Registrirana je kao tvrtka za računalno programiranje, ima jednog zaposlenog, a prema podacima platforme CompanyWall u 2025. poslovala je s gubitkom od oko 30.900 maraka (oko 20.000 eura).
U vrijeme kada je aplicirao za državljanstvo BiH, bio je povezan i sa sarajevskom tvrtkom “Express Consulting”, koju je kupio 2022. godine.
Bila je u njegovu vlasništvu do lipnja 2025., kada je promijenila vlasnika, a računi su joj danas blokirani, pokazuju poslovni registri.
S Litovčenkom RSE nije uspio stupiti u kontakt za razgovor o rezultatima poslovanja nakon stjecanja državljanstva. Većina dostupnih telefonskih brojeva u tvrtkama s kojima je povezan nije u funkciji, a na upite e-mailom nije odgovoreno.
U slučaju ovog ruskog državljanina preporuku za prijam u državljanstvo BiH dala je Gospodarska komora entiteta Republika Srpska. Iz te komore nije bilo odgovora na upit RSE-a na temelju čega i kakve je podatke imala o njegovu poslovanju i planovima.
Predsjednik Komore Goran Račić, koji nije odgovorio na pozive, naveo je u ranijoj izjavi za RSE da se preporuke daju na temelju poslovnih planova koje kandidat namjerava realizirati.
Prije nego što je dobio državljanstvo BiH, za Litovčenka je bilo poznato da posluje i u susjednoj Hrvatskoj. U toj zemlji danas, prema podacima iz poslovnih registara, ima dvije tvrtke koje su proteklih godina poslovale s gubitkom.
Jednu od njih, “Business Solution” sa sjedištem u Zagrebu, preuzeo je u ožujku 2025. godine, a do tada je direktorica bila ruska državljanka Anna Alferova.
Alferova se spominje i u BiH, s obzirom na to da je krajem svibnja prošle godine također dobila državljanstvo, odlukom Vijeća ministara BiH.
Državljanstvo joj je dodijeljeno kao osobi od interesa u području sporta, a preporuku je dao Biatlon savez BiH, koji je s radom počeo tri mjeseca prije dodjele državljanstva.
Iz tog saveza do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE-a o razlozima zbog kojih je preporuka dana te na koji način ona konkretno doprinosi razvoju biatlona.
Litovčenko nije jedini
Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, državljanstvo BiH dobilo je i pet ruskih državljana na temelju ubrzane dodjele za osobe od osobite koristi, dok je jedan zahtjev još u postupku.
Nakon što je procijenjeno da mogu donijeti korist gospodarstvu BiH, u rujnu i listopadu prošle godine državljanstvo su dobili i Ljudmila Budilova i Jevgenij Budilov.
Riječ je o vlasnici i direktoru tvrtke “Eva Genesis” u Banjoj Luci koja je, prema podacima iz sudskog registra, osnovana u ožujku 2025. s osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke.
S Budilovom RSE nije uspio stupiti u kontakt, a na dostupni broj telefona tvrtke javio se odvjetnik Miloš Kudra, koji je kratko kazao da je zastupao tvrtku u određenim postupcima, ali da nema kontakt s vlasnicima.
Na adresi na kojoj je registrirana smješteno je desetak tvrtki, uglavnom odvjetničkih ureda. Na pločama na ulazu u zgradu nema istaknutog naziva tvrtke EVA Genesis, koja je registrirana za vanjskotrgovinske djelatnosti.
Ta se tvrtka pojavila u fokusu javnosti nakon što je državljanstvo BiH ranije ove godine zatražio i Ilia Perekopskii, potpredsjednik platforme Telegram.
Gospodarska komora RS-a, koja je za to dala preporuku, navela je da namjerava u njoj preuzeti udio i da bi preko te tvrtke realizirao ulaganja u digitalni marketing, informacijsku tehnologiju i modnu industriju.
Bijeg od sankcija?
BiH održava bezvizni režim s Rusijom, iako Europska unija godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dio ruskih poduzetnika poslovanje je prebacio u BiH. Pojedini su ranije za RSE govorili da su to učinili zbog sankcija i problema s međunarodnim plaćanjima, kako bi lakše nastavili raditi s inozemstvom.
U protekle četiri godine 50 državljana Rusije osnovalo je tvrtke u entitetu RS, prema podacima koje je RSE-u dostavila Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF), dok za Federaciju BiH ti podaci nisu dostupni.
Riječ je uglavnom o manjim tvrtkama koje su, među ostalim, registrirane za poslovno i menadžersko savjetovanje, računalno programiranje i druge IT usluge, trgovinu i građevinarstvo.
Među njima je i tvrtka IREQ, registrirana od ove godine u Banjoj Luci za trgovinu strojevima i opremom, a u vlasništvu je Aleksandra Genadijeviča Zamahina.
Zamahin je nekadašnji vlasnik tvrtke FAM Robotiks, koja je bila pod američkim sankcijama zbog veza s ruskim vojnim i industrijskim sektorom.
Vlada RS-a podržala je njegov prijedlog za stjecanje državljanstva BiH, uz obrazloženje da želi prenijeti poslovne kapacitete u taj entitet i tamo investirati. O njegovu zahtjevu još nema odluke Vijeća ministara BiH, a na upit za razgovor nije odgovorio.
Tvrtku u tom entitetu osnovao je i Rus Andrei Beker, koji se dovodi u vezu s obukama Moldavaca za izazivanje nereda u toj zemlji.
Ranije je ukrajinska stranica Mirotvorec, koja objavljuje baze podataka o “proruskim teroristima, separatistima, plaćenicima, ratnim zločincima i ubojicama”, Bekera označila kao pripadnika paravojne ruske plaćeničke skupine Wagner.
Tko preporučuje kandidate?
Od početka 2023. godine, državljanstvo BiH dobila su 43 stranca na temelju mehanizma osobite koristi za zemlju, dok je Ministarstvo u tom razdoblju zaprimilo 56 zahtjeva.
Državljanstva su dodjeljivana, pored ostalih, poduzetnicima i sportašima iz Rusije, Turske, Srbije i Hrvatske.
Preporuke daju nadležna ministarstva, Vanjskotrgovinska komora BiH, vlade entiteta i Brčko distrikta, entitetske gospodarske komore, Olimpijski odbor BiH i registrirani sportski savezi.
One su dio dokumentacije na temelju koje Ministarstvo civilnih poslova BiH priprema predmet, a konačnu odluku o državljanstvu donosi Vijeće ministara BiH.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, kaže za RSE da se pri davanju preporuka gledaju ekonomski pokazatelji, program rada, postojeća i najavljena ulaganja te kontakti u poslovnoj zajednici.
Ističući da nije informiran o konkretnim slučajevima izostanka poslovnih rezultata, kazao je da gospodarske komore ne predlažu kandidate za državljanstvo, već daju preporuku za osobe koje su već podnijele zahtjev.
“Preporuke smo davali više puta kada smo smatrali da trebamo privući investicije. Bilo je i slučajeva kad vidimo da za to nema uvjeta jer nema naznake investicija i poslovanja. Komore postupaju oprezno, ali nisu inspektori. Postoje institucije koje bi se trebale time baviti kako ne bi bilo zlouporaba”, kazao je.
Najava strožih propisa
Zakon o državljanstvu BiH predviđa redovitu naturalizaciju stranaca koji, pored ostalog, moraju imati odobren stalni boravak u BiH u trajanju od najmanje tri godine i ispunjavati druge uvjete.
Posebna osnova predviđena je za osobe koje se smatraju od osobite koristi za BiH, a zbog očekivanog doprinosa gospodarstvu, sportu, kulturi ili znanosti.
U tim slučajevima omogućen je izuzetak od pojedinih uvjeta redovite naturalizacije, među kojima su najmanje tri godine stalnog boravka i odricanje od prethodnog državljanstva.
Procedura dodjele državljanstva osobama od osobitog interesa uređena je pravilnikom iz 2009. Ministarstvo civilnih poslova BiH pripremilo je novi tekst kojim želi pooštriti i preciznije urediti taj postupak.
U obrazloženju navodi da veći broj podnositelja zahtjeva olako dobiva preporuke nadležnih tijela, uz štura i nepotpuna obrazloženja, te da među njima ima i onih koji nisu osobe od osobite koristi za BiH.
Novi pravilnik sužava krug institucija koje mogu predlagati osobe za državljanstvo, a iz tog procesa izuzete su Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske gospodarske komore.
Prema Pravilniku koji je na snazi od 2009., Ministarstvo provjerava predstavlja li osoba prijetnju nacionalnoj sigurnosti i je li joj izrečena mjera protjerivanja iz BiH. Novi pravilnik precizira da podatke pribavlja od Službe za poslove sa strancima BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Novi pravilnik razmatran je na sjednici Vijeća ministara BiH 30. srpnja, ali nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu glasovanja.
Upozorenja iz EU
Dodjelu državljanstva osobama od posebnog interesa omogućava i zakon u Srbiji, o čemu odlučuje Vlada Srbije. U tim slučajevima nije potrebno ispuniti uvjete iz redovitog postupka koji se odnose na prethodni boravak u Srbiji i odricanje od postojećeg državljanstva.
Od 2022. godine državljanstvo po toj odredbi dobilo je više od 200 ruskih državljana, navela je Europska komisija u izvješću krajem 2025., ističući da su profili nekoliko njih izazvali zabrinutost u EU.
Europska komisija zatražila je od Srbije da ne dodjeljuje državljanstvo ubrzanim postupcima državljanima zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik za EU te da osigura adekvatne sigurnosne provjere.
U prvoj polovici ove godine Vlada Srbije dodijelila je četiri puta više državljanstava ruskim građanima nego svima ostalima, pokazala je analiza RSE-a. Među njima ima ruskih državljana koji su pod međunarodnim sankcijama.
Početkom godine državljanstvo Srbije dobio je Valerij Kazikajev, koji je na popisu američkih sankcija od travnja 2023. zbog poslovnih veza s ruskim oligarhom Ališerom Usmanovim, koji ima bliske veze s Kremljom.
Iznimke od ispunjavanja svih uvjeta za dodjelu državljanstva predviđaju i zakoni u Crnoj Gori, kada postoji procjena da je to od interesa za državu.
Na toj odredbi bio je zasnovan i program ekonomskog državljanstva, uveden 2019. godine, kojim su stranci koji investiraju u toj zemlji mogli dobiti putovnicu.
Prema podacima crnogorske Agencije za investicije, do ukidanja programa dodijeljeno je 807 državljanstava, najvećim dijelom osobama iz Rusije i Kine.
Program je ukinut krajem 2022. godine, nakon višegodišnjih upozorenja Europske komisije o sigurnosnim i migracijskim rizicima.
