Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate povezane s provođenjem reformi.
Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.
Evropska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine radi ubrzavanja evropskih integracija. Finansijska sredstva uvjetovana su provođenjem konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU, piše BHRT.
Bosna i Hercegovina još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tokom nedavne posjete Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove finansijske gubitke.
BiH je već izgubila 108 miliona eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 miliona eura.
Iz Evropske komisije naveli su da je Plan rasta istovremeno instrument evropske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.
