Na javnoj debati „Kuda vode energetski projekti u Nevesinju i Gacku“, održanoj u Gacku u organizaciji Transparency Internationala Bosne i Hercegovine BIRN-a i UG “Zašto ne”, otvorena su pitanja posljedica planiranih solarnih elektrana, odnosa prema poljoprivrednom zemljištu, ali i transparentnosti postupaka u kojima se dodjeljuju koncesije i izdaju potrebne dozvole, piše Impuls portal.
Prikazan je kratki film Transparency Internationala BiH o energetskim projektima na području Nevesinja i Gacka, nakon čega se putem video-linka obratila prof. dr Marija Tasić, redovna profesorica na Katedri za hemijsko-inženjerske nauke Tehnološkog fakulteta u Nišu.
Uslijedila je panel-diskusija na kojoj su učestvovali Veso Radić iz građanske inicijative „Stop izgradnji solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu u Nevesinju“, Jevto Avdalović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Stepen, Desko Mastilović, predstavnik građana Mjesne zajednice Avtovac, te Vukota Govedarica, načelnik opštine Gacko.
Na debatu, međutim, nisu došli predstavnici Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kao ni načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović.
Time je izostao odgovor nadležnih institucija na dio pitanja koja građani i aktivisti već duže vrijeme postavljaju u vezi sa planiranom izgradnjom solarnih elektrana.
Građanski aktivisti iz Nevesinja i Gacka problematizovali su, između ostalog, postupke dodjele koncesija, postojanje potrebnih dozvola i studija, kao i mišljenja relevantnih javnih preduzeća.
Načelnik Gacka, Vukota Govedarica, na početku svog obraćanja izrazio je žaljenje što na debatu nisu pozvani predstavnici prethodnog saziva lokalne vlasti.
Prema njegovim riječima, upravo su predstavnici prethodne vlasti učestvovali u procesima koji su doveli do dolaska spornih investitora, dok sadašnja lokalna vlast, kako tvrdi, nije odgovorna za njihovo dovođenje.
Govedarica je ukazao i na, kako je rekao, paradoks da se pojedini odbornici koji su u prethodnom sazivu glasali za projekte solarnih elektrana sada protive njihovoj izgradnji.
Pitanje odgovornosti lokalnih i republičkih institucija posebno je važno imajući u vidu da se planirani energetski projekti u obje opštine odnose na velike površine zemljišta koje lokalno stanovništvo koristi za poljoprivredu i stočarstvo.
Avdalović: „Ako dođe do gradnje, možemo se slobodno iseliti“
Jevto Avdalović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Stepen, kaže da mještani još uvijek nemaju nikakvu zvaničnu informaciju o tome šta se dešava sa planiranom solarnom elektranom.
„Mi nikakvu povratnu informaciju nemamo što se tiče izgradnje solarnih elektrana u našoj mjesnoj zajednici. 25. maja je istekao rok za potpisivanje koncesionog ugovora, međutim, taj ugovor nije potpisan. Slali smo niz dopisa i Ministarstvu i Vladi, ali nikakav odgovor nismo dobili“, rekao je Avdalović za Impuls.
Vlada Republike Srpske je početkom marta dodijelila koncesiju za izgradnju solarne elektrane na području Mjesne zajednice Stepen, ali ugovor sa investitorom nije bio potpisan. Tada je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić potvrdio da je postupak okončan i da je odluka Vlade donesena, ali da je ugovor još „u pripremi za potpisivanje“.
Avdalović upozorava da bi realizacija projekta imala ozbiljne posljedice po stanovništvo koje živi na ovom području.
„Za nas to znači da nema opstanka na ovim prostorima, jer je to velika površina od oko 10 hektara koja nama služi za poljoprivredu i stočarstvo. Ako dođe do gradnje, možemo se slobodno iseliti sa ovih prostora“, rekao je.
Kaže da je riječ o jednom od rijetkih preostalih dijelova Gatnačkog polja koji još nije zahvaćen drugim projektima.
„To je faktički jedini preostali dio zemlje u Gatačkom polju. Kada krenete prema našoj mjesnoj zajednici, sa desne strane je rudnik, koji će zahvatiti veći dio Gatnačkog polja, a time i jedan dio ovog područja. Ukoliko dođe do izgradnje solarne elektrane, situacija će biti takva da sa jedne strane imate rudnik, a sa druge solarnu elektranu. Faktički, neće biti moguće živjeti na tim prostorima“, upozorava Avdalović.
Pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta za solarne elektrane posebno je izraženo u Nevesinju, gdje je građanski otpor projektima tokom prošle godine prerastao u organizovanu inicijativu.
Impuls je ranije pisao da je krajem 2025. godine peticiju protiv izgradnje solarnih elektrana na obradivom zemljištu, u vodozaštitnim zonama i naseljenim mjestima potpisalo oko 4.000 punoljetnih građana Nevesinja, a kasnije je broj potpisa prema navodima inicijatora dostigao oko 5.000.
Građani su upozoravali da bi postavljanje solarnih panela na velikim površinama moglo ugroziti poljoprivrednu proizvodnju, posebno stočarstvo i proizvodnju hrane.
Veso Radić, jedan od pokretača inicijative, ranije je za Impuls upozoravao da bi samo na lokalitetu Zlatac bilo obuhvaćeno oko 300 hektara obradive zemlje, sa nekadašnjim sistemom za navodnjavanje.
