U Bosni i Hercegovini se godišnje podijeli više od pola milijarde na ime državne pomoći. Pokazuje to i izvještaj Vijeća za državnu pomoć BiH za prošlu godinu u koji je Raport imao uvid.
Tako je u prošloj godini u te svrhe podijeljen 671 milion KM, a novac su dijelili entitetski nivoi vlasti te vlast u Brčko distriktu.
No, taj novac bi se trebao dijeliti isključivo uz saglasnost Vijeća za državnu pomoć BiH koje i postoji kao svojevrsni regulator pri odobravanju raspodjele tog novca.
Odnosno entiteti FBiH i RS, te Brčko distrikt bi trebali prijaviti Vijeću za državnu pomoć svaku marku koju namjeravaju usmjeriti kao pomoć u određenu oblast, piše Raport.
Indikativno da se najviše novca podijeli u resoru koji ne zahtijeva odobrenje
Izuzetak je pomoć za poljoprivredu i takozvane male pomoći. Tu ministarstva i vlade mogu dijeliti novac kome god hoće, bez ikakve obaveze da to prethodno prijave Vijeću. No, svu ostalu privrednu i industrijsku pomoć koju planiraju podijeliti, vlasti bi morale uredno prijaviti.
Ono što je zanimljivo da su i FBiH i RS i u prošloj godini najviše novca i podijeli u toj oblasti koja ne spada pod kontrolu Vijeća, pa su tom sektoru od 671 miliona KM u oba entiteta ukupno podijelili 433,2 miliona KM. Od tog iznosa, Federacija BiH je poljoprivrednicima prebacila 233 miliona, a RS 179,7 miliona maraka.
Ni Brčko Distrikt nije zaostajao u ovakvoj raspodjeli. Od svojih ukupno 49,2 miliona KM, namijenjenih za državnu pomoć 46,9 miliona podijeljeno je o izvan kontrole Vijeća, i to tako što su poljoprivredu usmjerili 20,4 miliona, a 26,5 miliona maraka su podijelili kroz takozvane male pomoći.
S druge strane preostali dio državne pomoći entitetske vlasti su morale prijaviti Vijeću,ali to nisu učinile.
Izvještaj naime otkriva da su entitetske institucije imale strogu zakonsku obavezu da Vijeću prijave i zatraže zvanično odobrenje za dodjelu tačno 136,5 miliona KM.
Umjesto za taj iznos, vlasti su tražile dozvolu za raspodjelu tek 31,8 miliona KM. To znači da je bez kontrole, ‘ispod radara’, podijeljeno više od 104 miliona maraka javnog novca.
U tom bezakonju su ‘bratski’ i podjednako učestvovala oba entiteta, pa je Federacija BiH mimo kontrole Vijeća podijelila oko 65 miliona, a RS oko 64 miliona maraka.
Raspodjela desetina miliona maraka stranačkim miljenicima
Da stvar bude još gora, u izvještaju se otvoreno navodi da u papirima vlasti sa terena potpuno nedostaju informacije o monitoringu i analitici.
To znači da se podijele stotine miliona maraka u sivoj zoni, a uopće nema dokaza o tome da li je taj novac otvorio ijedno radno mjesto ili je završio u privatnim džepovima vladajućih politika podobnih i bliskih firmi.
Ove brojke i milioni koji se troše bez kontrole su vjerovatno većim dijelom usmjereni u ‘kupovinu blagonaklonosti’ uoči izbora, čemu svjedočimo i uoči predstojećih općih izbora u BiH kada se ‘šakom i kapom’ dijeli javni novac za razne projekte,a političari ih knjiže kao svoj uspjeh i doprinos.
Sigurno je i ovaj institut državne pomoći iza kojeg se krije netransparentna raspodjela stotina miliona maraka u BiH jedan od razloga zašto se koči evropski put BiH. Jer, Brisel ima vrlo stroga pravila o državnoj pomoći koja u slučaju da BiH otvori pregovore o pristupanju EU domaći mešetari neće moći zaobići.
Jer, evropska pravila jasno kažu da se javni resursi smiju ulagati isključivo u ekonomski samoodržive projekte koji donose stvarni razvoj, što znači da će biti ukinuta pomoć za sve one kompanije koje ostvaruju ekonomske gubitke.
A, velika je vjerovatnoća da se u BiH brojne firme gubitaši na čijem su čelu stranački miljenici vještački održavaju u životu upravo našim novcem.
