Broj nezaposlenih statistički u padu, ali razlog zabrinjava – BiH se ubrzano prazni od radne snage
Iako evidencije zavoda za zapošljavanje pokazuju blagi pad broja nezaposlenih, ekonomisti upozoravaju da to nije rezultat ekonomskog rasta, već masovnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva, posebno mladih i kvalifikovanih kadrova.
SARAJEVO – Statistički pokazatelji o broju nezaposlenih u Bosni i Hercegovini u blagom su opadanju, što na prvi pogled djeluje ohrabrujuće. Međutim, dublja analiza otkriva zabrinjavajuću sliku: smanjenje broja osoba na evidencijama biroa rada uglavnom je posljedica kontinuiranog odlaska građana u inostranstvo, a ne otvaranja novih i održivih radnih mjesta unutar zemlje.
Bh. građani danas čine značajan udio u ukupnoj stranoj radnoj snazi evropskih ekonomija. Prema dostupnim podacima, samo tokom prethodne godine više od 30 hiljada državljana BiH pronašlo je zaposlenje u susjednim zemljama poput Hrvatske i Srbije. Zabrinjavajuća je činjenica da bh. radnici čine gotovo trećinu ukupnog broja izdatih radnih dozvola za strance u regionu, što ekonomisti ocjenjuju kao izuzetno loš pokazatelj stanja na domaćem tržištu rada.
Paradoks tržišta: Radnika nema, a posla ima
Iako se broj nezaposlenih smanjuje, privrednici se suočavaju sa sve većim problemom pronalaska adekvatne radne snage. Deficitarnost zanimanja više nije ograničena samo na visokotehnološki sektor; ona je postala akutna u tradicionalnim zanatima i uslužnim djelatnostima.
Najtraženija zanimanja u BiH i dalje su vješte zanatlije (varioci, tesari, zidari), trgovci, kuhari i konobari. No, do ovih kadrova poslodavci sve teže dolaze. Razlog je jednostavan – većina onih koji posjeduju ove vještine bori se za egzistenciju izvan granica Bosne i Hercegovine, gdje su uslovi rada i plate znatno konkurentniji.
Iz ugostiteljskog sektora stižu upozorenja da je pronalazak radnika postao gotovo nemoguća misija. Posebno su pogođeni manji objekti i porodični biznisi. Stariji radnici u ovoj branši nerado prihvataju angažman u lokalima manjeg kapaciteta, preferirajući veće sisteme, dok mladi ljudi koji pokazuju interes za ovu profesiju gotovo po pravilu odlaze raditi u susjedne ili zapadnoevropske zemlje, gdje su primanja višestruko veća.
Statistika vara: Ko je zaista bez posla?
Prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje i Agencije za statistiku BiH, krajem februara ove godine evidentirano je nešto više od 315 hiljada nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od približno 8.600 osoba na godišnjem nivou (smanjenje od 2,67 posto). Od tog broja, gotovo 190 hiljada čine žene.
Ekonomski analitičari upozoravaju da se ovo smanjenje ne smije tumačiti kao znak oporavka. Naprotiv, ocjena je da je dobar dio ovog statističkog pada isključivo rezultat iseljavanja i posljedičnog brisanja iz evidencija nezaposlenih, a ne stvarnog zapošljavanja. Dok evidencije biroa pokazuju blagi pad, istovremeno se u pojedinim sektorima bilježi i smanjenje ukupnog broja formalno zaposlenih osoba usljed zatvaranja pogona ili smanjenja obima proizvodnje.
Radno sposobni, a bez posla
Dodatni razlog za zabrinutost leži u strukturi nezaposlenih. Prema Anketi o radnoj snazi, najveći teret nezaposlenosti nose upravo oni građani koji su u najproduktivnijoj životnoj dobi. Najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti, sa oko 110 hiljada osoba, odnosi se na dobnu skupinu od 25 do 49 godina. Slijede osobe starije od 50 godina (oko 35 hiljada) te mladi do 24 godine (oko 28 hiljada).
Ovi podaci demantuju tezu da je riječ samo o višku administrativne radne snage ili starijim radnicima pred penzijom; naprotiv, pokazuju da na birou čeka značajan broj ljudi u punoj radnoj snazi, dok privreda istovremeno “uvozi” radnike ili ih traži u dijaspori.
Industrija na klimavim nogama
Sve to dešava se u trenutku kada bh. industrijski sektor prolazi kroz ozbiljne turbulencije. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastave problemi u ključnim industrijskim granama (posebno u metalnom i tekstilnom sektoru), broj onih koji će ostati bez posla mogao biti daleko veći. To bi dodatno produbilo paradoks tržišta rada na kojem istovremeno vlada i visoka stopa nezaposlenosti i ozbiljan manjak radne snage.
Zaključak je jasan: Bosna i Hercegovina se ne suočava sa standardnom tranzicijskom nezaposlenošću, već sa dubokom demografskom i strukturnom krizom u kojoj odlazak radnika smanjuje statističke brojke, ali istovremeno prazni proizvodne hale i ugrožava budućnost ekonomskog razvoja zemlje.
