Reindustrijalizacija FBiH – Nužan Odgovor na Krizu Penzionog Sistema
Reindustrijalizacija FBiH nameće se kao ključno rješenje za sve izraženiju strukturnu krizu. Nedostatak radne snage u Federaciji Bosne i Hercegovine ugrožava opstanak penzionog fonda. Također, prijeti i dugoročnoj stabilnosti cjelokupnog socijalnog i ekonomskog sistema.
Dramatičan Odnos Zaposlenih i Penzionera
Federacija BiH danas ima jedan od najnepovoljnijih demografskih pokazatelja u Evropi. Na jednog penzionera dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika. Evropski prosjek, međutim, iznosi oko 1,7 zaposlenih po penzioneru. Pojedine razvijene ekonomije bilježe i više od tri radnika na jednog penzionera. Ova razlika jasno oslikava dubinu problema.
Podaci pokazuju kontinuirano pogoršanje situacije. Tokom 2023. godine broj penzionera iznosio je 444.666. Broj zaposlenih bio je 541.261. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazilo se 273.229 osoba.
Već u 2025. godini broj penzionera raste na 465.392. Broj zaposlenih bilježi blagi porast na 547.390. Istovremeno, broj nezaposlenih opada na 255.482. Odnos zaposlenih prema penzionerima tako pada na svega 1,17. To je jasan signal za uzbunu.
Zašto je Reindustrijalizacija FBiH Prioritet Broj Jedan?
Stručne analize pokazuju da za očuvanje postojećih radnih procesa nedostaje oko 40.000 radnika. Međutim, to nije dovoljno za spas sistema. Za dugoročnu stabilizaciju penzionog fonda potrebno je čak 200.000 radnika više.
Čak i kada bi se svi nezaposleni sa evidencije Zavoda odmah zaposlili, omjer bi iznosio tek 1,72. To je i dalje ispod evropskog prosjeka. Dakle, problem nije samo statističke prirode. Radi se o pitanju elementarne održivosti. Ako izostane dovoljan broj uplatilaca, penzioni fondovi će ostati prazni.
Reindustrijalizacija FBiH stoga nije puka ekonomska fraza. Ona predstavlja jedinu sistemsku polugu za otvaranje masovnih radnih mjesta. Industrija direktno generiše najveći broj zaposlenih. Ona također pokreće lanac drugih djelatnosti. Transport, logistika, energetika i usluge direktno zavise od jake proizvodnje.
Odlazak Mladih i Nužnost Reformi
Kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva dodatno produbljuje krizu. Mladi ljudi ne napuštaju zemlju samo zbog visine plata. Oni odlaze jer ne vide sigurnost, stabilnost i mogućnost planiranja budućnosti. Stoga je izgubljeno povjerenje potrebno vratiti konkretnim mjerama.
Reindustrijalizacija FBiH mora uključivati nekoliko ključnih pravaca djelovanja. Prvo, potrebno je privlačenje stranih direktnih investicija. Drugo, domaće kompanije treba stimulisati na širenje proizvodnje. Treće, neophodno je smanjenje fiskalnog opterećenja na rad. Četvrto, nužna su ozbiljna ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju.
Također, sistem obrazovanja mora pratiti potrebe tržišta. Trenutni sistem je prespor i nekonkurentan. Zelene reforme i evropske politike ne prate se u dovoljnoj mjeri. Propuštene su i prilike iz Plana rasta Evropske unije. Bez ozbiljnih sistemskih zahvata, jaz između BiH i razvijenih ekonomija će rasti.
Radnička Stanogradnja Kao Razvojna Mjera
Važan segment reindustrijalizacije FBiH jeste i rješavanje stambenog pitanja radnika. Radnička stanogradnja nije socijalni trošak. Ona je ozbiljna razvojna i industrijska politika. Mnogi mladi ljudi, čak i kada su zaposleni, ne mogu priuštiti vlastiti stan. To direktno utiče na njihovu odluku o odlasku u inostranstvo.
Cilj je jasan: omogućiti radniku kupovinu stana po pristupačnoj cijeni. Model predviđa stanove do 100.000 KM. Otplata bi se realizovala kroz ratu od približno 600 KM u periodu od 15 do 20 godina. Kada radnik zna da može riješiti stambeno pitanje, ostanak u zemlji postaje realna opcija. Najuspješnije svjetske ekonomije ulažu u infrastrukturu i kvalitet života radnika. Bez konkurentnih uslova, Bosna i Hercegovina ne može zadržati domaću snagu.
Strani Radnici Nisu Trajno Rješenje
Zbog trenutnog manjka radnika, angažman strane radne snage postaje neminovnost. Ipak, ovo rješenje je privremenog karaktera. Strani radnici mogu pomoći da sistem preživi danas. Oni, međutim, ne mogu osigurati dugoročnu stabilnost. Samo domaća radna snaga, koja ostaje i razvija se ovdje, garantuje budućnost.
Dovoljno je uporediti kvote. U cijeloj Bosni i Hercegovini kvote za strane radnike iznose tek oko sedam hiljada. U zemljama okruženja sa sličnim ekonomijama, taj broj dostiže i do 200.000. Ne smijemo dozvoliti da uvoz radne snage postane zamjena za sopstveni razvoj. Ključ opstanka leži u reindustrijalizaciji FBiH.
Zaključak: Vrijeme za Akciju je Sada
Prostora za odgađanje odluka više nema. Svaka godina nečinjenja slabi sistem i povećava zaostatak za Evropom. Danas se odlučuje o tome kakvu ćemo zemlju imati za dvadeset godina. Ako je cilj stabilna ekonomija, veće plate i manji odlazak ljudi, reindustrijalizacija FBiH mora postati državni prioritet. Bez snažne proizvodnje i produktivnosti, nema ni snažnog društva.
