U Semberiji je pod kukuruzom oko 22.000 hektara, a na parcelama bez navodnjavanja štete su , prema procjenama sa terena, stopostotne. Problem se, međutim, ne završava gubitkom ovogodišnjeg roda. Manjak kukuruza znači skuplju i nedostupniju stočnu hranu, a time i pritisak na stočni fond, proizvodnju mesa i mlijeka. U zemlji koja je prošle godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne 5,32 milijarde KM, svako novo smanjenje domaće proizvodnje povećava zavisnost od uvoza, piše Buka.
Poljoprivredna proizvodnja u Semberiji ove godine ulazi u završnicu sezone sa ozbiljnim gubicima, ali konačna šteta još nije poznata. Kukuruz je najteže pogođen. Prema podacima Gradske uprave Bijeljina, ove godine je tom kulturom zasijano oko 22.000 hektara, nekoliko hiljada manje nego ranijih godina, dok se trenutno može navodnjavati svega tri do pet odsto oraničnih površina. Na parcelama koje nemaju mogućnost navodnjavanja rod je, prema procjenama sa terena, desetkovan.
Za poljoprivrednike je to već dovoljno da traže proglašenje elementarne nepogode.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, za BUKU najavljuje da će zahtjev biti upućen Vladi Republike Srpske i da će, ukoliko izostane reakcija, uslijediti protesti.
„Nikad teža godina nije bila. Nikad veća suša, nikad manji prinos, a nikad veća ulaganja. Mi smo stava da država mora intervenisati da pomogne i sljedeće sedmice ćemo tražiti da Vlada proglasi stanje elementarne nepogode sušu. Ukoliko do toga ne dođe, spremni smo i na radikalnije mjere. Jer zaista, ovako više ne može. Ovo je neizdrživo. Peta godina je ovo kako mi radimo sa gubicima.Suša nam uništava sve, nadležni ne reaguju. Uvoz je nekontrolisan.Neko sistemski radi na uništenju domaće privrede“
Zahtjev proizvođača dolazi u trenutku kada se posljedice suše više ne mogu posmatrati samo kroz vrijednost uništenog roda. U Semberiji se već govori o poremećaju na tržištu žive stoke, a proizvođači upozoravaju da bi problem sa kukuruzom mogao otvoriti mnogo veći problem nedostatak hrane za stoku.
Poljoprivrednik Radenko Arsenović već je morao da povuče najteži potez smanjuje stočni fond.
“Mi smo dio stočnog fonda već rasprodali i ako nam ne budu neki podsticaji isplaćeni, mi ćemo morati i ovaj dio rasprodati. Ja se bavim i proizvodnjom mlijeka, a poznato vam je da nam je cijena oborena za skoro pola merke od početka godine.Proizvodnja je pred kolapsom. Otkupna cijena je spala na oko 0,50 KM a ulaganja porasla. Evo, sad smo zbog suše ostali i bez stočne hrane Ljudi masovno rasprodaju stoku, sa ovom računicom smo samo na gubitku”, priča za BUKU Arsenović.
Načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina Sreten Vučković kaže za BUKU da je upravo to jedan od neposrednih rizika.
„Situacija je loša, jer je suša uzela danak na parcelama gdje nmije bilo navodnjavanja u ovom trenutju je rano govoriti o visini štete. Tek kada krene berba znaćemo koliko je prosječan prinos, i hoće li biti dovoljno za stočni gfond. Mi smo već drugu godimnu za redom u sistem uveli subvencionisanj ekukuruza, gdje će ove godine biti izdvojeno 500 000 KM za nabavku sjemenskog kukuuza. Potrebno je intenzivirati radove na izgradnji sistema za navodnjavanje, kako bi proizvodnja ubuduće bila moguća. Kukuruz je bazna sirovina za stočnu hranu. U slučaju slabog roda dolazi do poremećaja i na tržištu žive stoke. Farmeri strahuju da neće biti u prilici obezbijediti dovoljno stočne hrane za svoje farme, a stočni fond se u tom slučaju neminovno smanjuje. Pred strukom, alii proizvođačima je sada veliki izazov “, navodi Vučković za BUKU.
Podaci sa terena već pokazuju kakav pritisak nastaje kada se cijena stočne hrane i cijena žive stoke ne kreću u istom smjeru. Vučković navodi primjer tržišta svinja: prasići se prodaju po oko 4,50 KM za kilogram žive vage, dok se 100 kilograma kukuruza plaća oko 50 KM.
Za farmera to znači da mu rast troškova hrane ne garantuje i veću zaradu od stoke. Naprotiv, u situaciji kada je cijena finalnog proizvoda ograničena tržištem, skuplja hrana direktno smanjuje prostor za zaradu.
Upitna jesenja sjetva
Među poljoprivrednicima se sve glasnije govori i o jesenjoj sjetvi.
„Smatram da je jesenja sjetva upitna, da će narod ostati bez hrane na prostorima Bosne i Hercegovine. Mi smo u ovoj suši ostali na totalnom gubitku . A podsjetiću vas, prije suše imali smo žetvu pšenice gdje smo i ove godine, kao i prethodnih, bili izmanipulisani. Cijena otkupa je mizerna, većima poroizvođača je predala rod i tek onda čeka kad će mu biti plaćeno i po kojoj cijeni.“, kaže Bakajlić
Zvanična statistika pokazuje da problem sa proizvodnjom kukuruza nije počeo ovog ljeta. Republika Srpska je tokom 2025. proizvela 398.598 tona kukuruza, što je 14,9 odsto manje nego 2024. godine. U istoj godini smanjena je proizvodnja i nekih drugih važnih ratarskih kultura, među njima krompira za 37,9 odsto, crnog luka za 39,9 odsto i soje za 4,3 odsto.Ukupan obim poljoprivredne bruto proizvodnje u Republici Srpskoj 2025. godine bio je 5,3 odsto manji nego godinu ranije. Biljna proizvodnja smanjena je za 14,3 odsto, dok je vrijednost stočarske proizvodnje povećana za 2,2 odsto.
Ovi podaci pokazuju da je poljoprivreda već prije ovogodišnje suše imala izražene oscilacije u proizvodnji. Sada se na to nadovezuje ekstremno nepovoljna sezona za pojedine kulture.Zato će ovogodišnja šteta imati drugačiju težinu nego kada bi došla nakon nekoliko izuzetno rodnih godina.
Statistika pokazuje i da je stočni sektor već imao različita kretanja po vrstama proizvodnje. Na kraju 2025. broj svinja bio je 2,3 odsto manji nego godinu ranije, a broj goveda 0,2 odsto manji. Proizvodnja svinjskog mesa smanjena je za čak 16,5 odsto, dok su proizvodnja goveđeg i živinskog mesa povećane. Proizvodnja kravljeg mlijeka povećana je 1,7 odsto. Drugim riječima, domaća proizvodnja nije u situaciji u kojoj ima velike viškove stoke i mesa koje može bez posljedica smanjivati.
Svako značajnije smanjenje stočnog fonda dodatno sužava domaću ponudu.
Mlijeko je posebno osjetljivo
Poljoprivredna gazdinstva u Republici Srpskoj proizvela su tokom 2025. ukupno 290,2 miliona litara sirovog mlijeka. Od toga su mljekare i drugi registrovani otkupljivači preuzeli 138,8 miliona litara, odnosno 47,8 odsto ukupne proizvodnje.
To je podatak koji pokazuje koliko je veliki broj domaćinstava uključen u lanac proizvodnje mlijeka. A proizvodnja mlijeka ne može se zaustaviti i ponovo pokrenuti kada cijena stočne hrane postane nepovoljna. Ako je hrana skuplja, troškovi rastu svaki dan.
Zato suša koja je danas pogodila ratarstvo može tek kroz nekoliko mjeseci pokazati puni efekat u stočarstvu.Ako proizvođač procijeni da ne može da obezbijedi hranu za stoku, jedna od mogućnosti je smanjenje broja grla.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, indeks nabavnih cijena sredstava koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji u četvrtom tromjesečju 2025. bio je 37,9 odsto viši nego 2020. godine. U odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine, nabavne cijene bile su više za 7,4 odsto.
Istovremeno, prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda bile su 47,1 odsto iznad nivoa iz 2020. godine.
Vlada za poljoprivredu izdvaja 180 miliona KM ali proizvođači sada traže dodatnu intervenciju
Vlada Republike Srpske usvojila je za 2026. godinu Plan korišćenja sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela vrijedan 180 miliona KM. Od tog iznosa 107,115 miliona KM predviđeno je za tekuću proizvodnju, 48,92 miliona za dugoročni razvoj, a 23,965 miliona za sistemske mjere. Za regresirano dizel gorivo planirano je 12 miliona KM.
Vlada je istovremeno navela da je za proljetnu sjetvu obezbijeđena podrška kroz finansiranje tekuće proizvodnje i kapitalnih investicija, kao i subvencionisanje sjemena domaćih proizvođača.
Tvrdnja o „95 odsto uvozne hrane“ nije statistički podatak
Govoreći za BUKU , predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, Savo Bakajlić ,tvrdi da BiH može proizvesti dvije trećine hrane za vlastite potrebe, dok se, prema njegovim riječima, 95 odsto hrane uvozi, uz ocjenu da od takvog sistema najviše profitira uvoznički sektor.
Ako domaće proizvodnje nema dovoljno, povećava se potreba za uvozom.A BiH već ima deficit od više od četiri milijarde KM u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Zato je zahtjev poljoprivrednika za proglašenje elementarne nepogode , upućen ka Vladi RS, zahtjev koji više nije moguće posmatrati samo kao pitanje naknade štete za jedan rod.
Od odgovora vlasti zavisi hoće li ovogodišnji gubici ostati ograničeni na jednu sezonu ili će dio njih biti prenesen u narednu godinu kroz manju sjetvu, smanjen stočni fond i manju domaću proizvodnju.
Semberija danas traži da država prizna razmjere problema.
Sljedeći korak mora biti odgovor na pitanje šta će konkretno uraditi da se proizvodnja zadrži.Jer ako proizvođači ove godine izgube novac, a naredne godine izgube mogućnost da proizvode, šteta više neće biti samo njihova.Biće to još jedan rast zavisnosti od uvoza u zemlji koja je već prošle godine za hranu iz inostranstva izdvojila 5,32 milijarde KM.
