Kineske kompanije posljednjih godina postale su nezaobilazan dio velikih infrastrukturnih i energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Grade autoceste i tunele, sudjeluju u izgradnji elektrana, ulaze u obnovljive izvore energije, a sada se pojavljuju i u planovima za ulaganja u zdravstveni sektor.
Neki od tih projekata već proizvode struju ili mijenjaju prometnu infrastrukturu. Drugi su zapeli, pojedini su otkazani nakon višemilijunskih ulaganja, dok se kod nekih još ne zna hoće li i kada biti završeni.
Zajedničko im je to što se iza velikih iznosa, kredita, koncesija i ugovora često krije složena finansijska
konstrukcija koju građani teško mogu pratiti.
Skriveni ugovori
Novinar Dino Cviko, koji je godinama istraživao kineski utjecaj u Bosni i Hercegovini, smatra
da se kineski utjecaj u zemlji prije svega gradi kroz ekonomiju, velike infrastrukturne i energetske projekte, kredite i sve veću nazočnost kineskih kompanija.
DOMAĆI INVESTITORI, KINEZI PARTNER Ilegalni stup za VE Orlokuk još stoji, a Općina se ušutila
To je posebno, kaže, izraženo u Republici Srpskoj, iako kineske kompanije posluju i u Federaciji BiH, a velik dio tih poslova karakterizira netransparentnost i ograničen uvid javnosti u ugovore i uvjete pod kojima se realiziraju.
Podsjetimo da je lider SNSD-a Milorad Dodik u nekoliko navrata ukazivao na dobre odnose sa Kinom, čak je nakon što je Njemačka 2023. obustavila financiranje pojedinih projekata u RS-u, otvoreno govorio o mogućnosti da kineske kompanije preuzmu dio poslova.
Kineske kompanije posluju i u Federaciji
Jedan od razloga zbog kojih je kineski model postao privlačan domaćim vlastima jeste to što kineske kompanije ne dolaze uvijek samo kao izvođači. U pojedinim projektima iza njih stoje i kineske državne banke koje osiguravaju kreditno financiranje.
U Sarajevu su kineske kompanije dobile posao rekonstrukcije tramvajske pruge na jednoj od najvažnijih gradskih prometnih trasa.
Ugovor je zaključen s konzorcijem koji čine China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group i China Railway No. 10 Engineering Group. Međutim, kada je Transparency
International BiH zatražio ugovor, anekse i ponudu kineskog konzorcija, Ministarstvo prometa Sarajevske županije je odbilo zahtjev.
TI BiH je zbog toga pokrenuo sudski postupak, a Županijski sud u Sarajevu je nedavno utvrdio povredu prava na pristup informacijama.
Detektor je još 2022. godine objavio istraživanje koje je pokazalo da je Ministarstvo prometa označilo tajnim više od 40 milijuna maraka vrijedan ugovor za rekonstrukciju tramvajskih tračnica u Sarajevu sa
kineskom kompanijom povezanom sa nizom nesreća u ranijim projektima koje su dovele do povrede ili pogibije radnika.
Ovo i nije jedini ovakav slučaj. U Republici Srpskoj slična pitanja godinama prate projekat autoputa Banja
Luka–Prijedor. Koncesijski ugovor s kineskom kompanijom Shandong Hi-Speed International potpisan je još 2018. godine, a detalji financijskog izvještaja nedostupni su javnosti.
Vrijednost projekta iznosila je u početku 297 milijuna eura, ali je tokom 2025. godine cijena uvećana za 91 milijun eura.
Kada se govori o kineskom modelu poslovanja u BiH, jedna od ključnih tačaka je upravo ne)transparentnost. U energetici su razlike između uspješnih i neuspješnih kineskih projekata možda najvidljivije.
Termoelektrana Stanari jedan je od primjera projekta koji je završen. Kineski Dongfang Electric bio je izvođač radova, dok je financijska konstrukcija uključivala kredit kineske China Development Bank. Elektrana je komercijalno počela raditi 2016. godine.
U Tuzli je, međutim, priča završila potpuno drugačije. Blok 7 Termoelektrane Tuzla godinama je predstavljan kao jedan od ključnih projekata za budućnost elektroenergetskog sistema Federacije
BiH. Ugovor je potpisan s kineskim konzorcijem, a financiranje je trebalo biti osigurano kreditom kineske Exim banke uz garanciju Federacije.
Problemi su se nizali oko državne garancije, evropskih energetskih pravila i financijske konstrukcije. Dodatni problem predstavljalo je povlačenje General Electrica iz projekta. Na kraju je ugovor raskinut, a Blok 7 otkazan.
U Hercegovini se danas gradi jedan od najvećih kineskih energetskih projekata u BiH-Hidroelektrana Dabar. Vrijednost projekta prelazi 220 milijuna eura. Glavni izvođač je kineska China Gezhouba Group Corporation, dok se 85 posto projekta financira kreditom kineske Exim banke za koji garantira Vlada Republike Srpske. Ostatak financiranja osigurava domaći elektroenergetski sektor. Međutim, ni ovaj projekat nije prošao bez problema.
Istina.media je u svibnju 2026. objavila da je financiranje HE Dabar bilo privremeno zaustavljeno zbog procjene kineske Exim banke o sposobnosti Republike Srpske da otplaćuje kredit. Međutim, Dabar je istovremeno mnogo više od građevinskog projekta.
On je dio sustava Gornji horizonti, čija je realizacija godinama predmet upozorenja ekoloških organizacija zbog mogućih posljedica po vodne tokove i osjetljive ekosustave Hercegovine, uključujući Hutovo blato i područje Neretve.
Istina.media je ranije izvještavala upravo o vezi između kineskog kredita, kineskog izvođača i mogućih posljedica ovog energetskog megaprojekta.
Ranije smo problematizirali i pitanja oko dodjele koncesije za izgradnju vjetroelektrane Ivovik kod Livna. Iz
Transparency International ranije su upozorili da iako ovaj projekat predstavlja važan korak prema korištenju obnovljivih izvora energije, iza njega se krije složena priča o pravnoj nesigurnosti, sukobu interesa, pogodovanju investitorima i institucionalnim zloupotrebama.
Istina.media je ranije ukazivala i na obrazac prema kojem koncesiju prvo dobije domaća kompanija, a projekt kasnije, kroz promjene vlasništva, završi kod stranog investitora.
Saradnja sa Sinopharmom
Kinesko prisustvo u BiH ne završava samo na putevima i elektranama. U travnju ove godine Vlada Federacije BiH najavila je suradnju s kineskom kompanijom China Sinopharm International
Corporation vrijednu oko 100 milijuna eura. Najava je uključivala zdravstvene projekte u Livnu i Sarajevu.
Iako je prvobitno bilo najavljeno da će memorandum o razumijevanju biti potpisan 10. travnja, nakon sastanka predstavnika Vlade FBiH, Sinopharma i Veleposlanstva Kine tog dana priopćeno je da je
njegovo potpisivanje predviđeno u narednom razdoblju. Do sada nema službene objave Vlade FBiH kojom bi bilo potvrđeno da je memorandum i potpisan.
Dilema je i da li se radi o investiciji ili još jednom kreditnom modelu. Dino Cviko smatra da se zbog toga kinesko prisustvo u BiH ne može promatrati samo kroz izgradnju objekata i vrijednost ugovora.
„Međutim, kineski utjecaj nije samo ekonomski, a posljednjih godina vidljivo je i političko približavanje, posebno vlastima Republike Srpske. To se može vidjeti i kroz kineske stavove o pojedinim važnim pitanjima za BiH, poput uloge visokog predstavnika ili rezolucije o Srebrenici, gdje su stavovi Pekinga često bili bliski pozicijama vlasti RS-a i Srbije“, ističe Cviko. Upozorava da Kina paralelno razvija i
takozvanu meku moć kroz obrazovanje, kulturnu saradnju, studentske razmjene, institucionalne veze i donacije.
„Zbog toga kineski utjecaj u BiH treba promatrati kao kombinaciju ekonomskog, političkog i društvenog prisustva koje se gradi dugoročno i koje može imati posljedice i na vanjskopolitičko pozicioniranje zemlje“, zaključuje naš sugovornik.
Z. Đelilović, Istina media
