Financijska revolucija u Federaciji. Tako su uglavnom svi od politike, preko, gospodarstva do ekonomskih stručnjaka ocijenili set fiskalnih zakona koji je usvojen u Federaciji. Oni su stvorili regulatorni okvir za pristupanje naše zemlje jedinstvenom području plaćanja eurima tzv. SEPA. Pridruživanje bi donijelo građanima brža i jeftinija plaćanja, gospodarstvu niže troškove poslovanja, a financijskom sustavu snažniji nadzor i veću stabilnost.
Ovaj reformski paket obuhvata Zakon o platnim uslugama, elektronskom novcu, računima za plaćanje, zaštiti korisnika finansijskih usluga, bankama, mikrokreditnim društvima, lizingu te deviznom poslovanju. Kako su istakli iz resornog federalnog ministarstva najveći dio ove reforme nosi zakon o platnim uslugama, jer prvi put sistemski uređuje savremeni platni promet u Federaciji BiH, otvara tržište za nove pružatelje platnih usluga, uz istovremeno postavljanje visokih sigurnosnih standarda i regulatornog nadzora.
„Podrazumijeva i pravo na prigovor od strane korisnika platnih usluga. Postoji i opcija hibridnih platnih institucija, za one koji se bave izdavanjem elektroničkog novca. Ovaj zakon mijenja zakon o platnim transakcijama star preko 20 godina“, kazala je pomoćnica ministra finansija FBiH Mirjana Vučić.
Ovaj zakon uređuje kako se novac prenosi između računa, ko smije pružati platne usluge, uvodi pravila za digitalna plaćanja te postavlja standarde za zaštitu korisnika. Ostali zakoni iz ovog seta su praktički nadogradnja poput: enovčanika, otvaranja, korištenja i transparentnost bankovnih računa, prilagodba banaka novim pravilima te zaštita građana.
„Značilo bi pojeftinjenje transakcija i transfera novca i poslovanja naših komapanije sa EU na koji se odnosi najveći dio naše trgovine. Sve to je sada puno pozitivnije za sve strane”, pojasnio je ekonomski stručnjak Igor Gavran.
„Šta to znači za građane – jednostavnije korištenje fintecha, pojeftinjenje transakcija, odnosno smanjivanje transakcionih troškova kada govorimo o finansijama i finansijskim aktivnostima. Kreiranje nekih za nas neobičnih modela, na primjer da možete u marketima teorijski u manjim sredinama podizati novac da vam ne trebaju bankomati i slično“, rekao je predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma PFBiH.
Na svakoj transakciji koja iz inozemstva ide ka BiH gubi se značajan novac. Sve banke ne posluju isto, pa otprilike na 1.000 eura koje bh. građaninu neko pošalje iz inozemstva u startu se gubi oko 50 eura, 7 na bankarsku proviziju, a ostatak na troškove posredničke banke. Ulaskom u SEPA-u troškovi posredovanja se ukidaju. Šta ove doznake predstavljaju za bh. ekonomiju najbolje pokazuje podatak da novac poslan iz dijaspore čini oko 7,8 posto BDP-a.
„To je za BiH od izuzetnog značaja razumijevajući da imamo najveću dijasporu i da značajno ovisimo o dijaspori, tako da bi to pomoglo da se brže jednostavnije i jeftinije prenose sredstva u BiH i obrnuto“, dodao je Čavalić.
Federacija je svoje korake ispunila. Čeka se da i Narodna skupština RS-a usvoji isti set zakona. Nakon toga Centrala banka je spremna da nakon preaplikacije i aplikaciju preda Evropskom vijeću. Zatim slijedi šestomjesečni proces proučavanja dokumentacije, eventualna dodatna pitanja nakon čega BiH može, kako navodi guvernerka, računati na prvu transakciju.
„Sve transakcije koje su prekogranične bit će puno brže, puno jeftinije, to je ono što je ljudima najvažnije. Zemlje koje su trenutno pristupile SEPA geografskom području, to su zemlje iz okruženja, kažu da su se transakcije sa 0,76 vrijednosti pale za 0,08 posto. Svjetska banka kaže da će za BiH, na godišnjem nivou, biti ušteda oko 100 miliona – tako da je to sigurno novac za koji se vrijedi potruditi, ubrzati proceduru“, kazala je guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Siva lista moneyvala koja prijeti BiH mogla bi biti prepreka putu naše zemlje ka članstvu u SEPA-i. Iako zemlja može biti u SEPA-i i na sivoj listi istovremeno, dodatne kontrole koje bi mogle biti zatražene ovaj proces sigurno će usporiti, piše federalna.ba.
Tuzlainfo: https://tuzlainfo.ba/index.php/bosna-i-hercegovina/item/304709-kraj-skupih-bankarskih-provizija-gradjanima-i-privredi-u-bih-stizu-velike-ustede/
