Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine donijela je 16. marta 2026. godine rješenje o zabrani snimanja javnih površina na teritoriji Grada Tuzla. U obrazloženju se navodi da obrada podataka putem videonadzora na javnim površinama mora biti strogo regulisana i u nadležnosti policijskih organa (MUP-a).
Rješenjem je trajno zabranjeno Javnom komunalnom preduzeću “Saobraćaj i komunikacije – Tuzla” snimanje raskrsnica, parkinga, trgova, parkova, šetališta i drugih javnih površina na teritoriji grada.
Sistem videonadzora postavljen krajem 2025. godine na 44 lokacije u gradu i planiran u brojnim prigradskim naseljima mogao bi ostati u funkciji, i to pod kontrolom Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.
O prijedlogu ugovora o predaji opreme i upravljanju sistemom raspravljaće Gradsko vijeće Tuzle na sjednici koja će se održati u četvrtak, 2. jula.
Riječ je o sofisticiranim kamerama opremljenim naprednim funkcijama kao što su automatsko prepoznavanje registarskih oznaka (ANPR), analiza tipa i boje vozila, snimanje zvuka, te AI funkcije za detekciju i prepoznavanje lica.
Zakoni o zaštiti ličnih podataka i policijskim službenicima jasno razdvajaju ovlasti kome imaju komunalna preduzeća i policijske snage. To se posebno odnosi na biometrijsku identifikaciju, praćenje kretanja lica i automatsko prepoznavanje registarskih oznaka u svrhu prevencije i otkrivanja krivičnih djela.
S obzirom da korištenje AI funkcija za detekciju i prepoznavanje lica predstavlja visoki rizik za privatnost, takva obrada spada u kategoriju osjetljivih podataka. U slučaju da to rade javna preduzeća ili kompanije, poput “Saobraćaja i komunikacija”, to se smatra neovlaštenim nadzorom i ozbiljnim zadiranjem u privatnost građana.
U slučaju da Uprava policije MUP-a TK preuzme sistem videonadzora, poznata su i zakonska ograničenja i ovlaštenja. Snimci se smiju koristiti isključivo u svrhu otkrivanja krivičnih djela, prekršaja, identifikacije počinilaca i zaštite javne sigurnosti, a pristup podacima ne može biti proizvoljan.
Svaki uvid u snimke mora biti zabilježen, uključujući informacije o tome ko je pristupio, kada i zašto, čime se onemogućava neovlaštena upotreba. Za izuzimanje snimaka koji bi se koristili kao dokaz u postupcima, u većini slučajeva potrebna je naredba suda ili tužilaštva, a uz svako izuzimanje i pregledanje snimaka mora biti sačinjen zapisnik, zbog naknadne kontrole ili revizije rada policije.
S obzirom da samo ovlašteni policijski službenici koji imaju potrebne sigurnosne certifikate i ovlaštenja za rad sa ovakvim sistemima mogu imati pristup kontrolnom centru, podaci bi bili zaštićeni od neovlaštenog kopiranja, izmjena ili brisanja, čime se garantuje integritet dokaznog materijala.
Policijske agencije su podložne internim kontrolama kao što je Unutrašnja kontrola MUP-a, eksternim provjerama od strane nadležnih inspekcijskih organa i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, koja ima pravo da u svakom trenutku izvrši inspekcijski nadzor nad tim kako se sistem koristi.
U ovom slučaju, građani bi imali pravo na zaštitu privatnosti. Ako sumnjaju da su podaci ugroženi, građani imaju pravo podnošenja prigovora Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja ima ovlaštenje da naloži i uklanjanje kamera i brisanje podataka. Uz to, građani imaju mogućnost pritužbe MUP-u i Tužilaštvu, ako smatraju da postoji sumnja na krivično djelo neovlaštenog prisluškivanja, zvučnog snimanja, zloupotreba.
Pretrpe li štetu zbog nezakonitog snimanja ili povrede privatnosti, građani imaju pravo da podnesu tužbu za naknadu štete pred nadležnim sudom, za kršenje ustavom definisanog prava na privatnost.
SAMO BUNT
