Krijumčareno oružje iz Bosne i Hercegovine u posjedu kriminalnih mreža u EU koje su, prema zapadnim vlastima, korištene za iranske operacije, dio je široke istrage koja je dovela do malog policijskog ureda u blizini Sarajeva, piše Radio Slobodna Evropa.
Oružje je, prema nezvaničnim informacijama, išlo prema mreži Foxtrot Rawa Majida, kriminalnoj organizaciji u Švedskoj, koja se dovodi u vezu i s operacijama Teherana u Europi.
Državna agencija za istrage i zaštitu, uz EURPOL, provodila je u srijedu, 23. septembra, akciju u kojoj je pretreseno nekoliko lokacija u BiH po nalogu Tužiteljstva i Suda BiH.
Priveden je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, odnosno Policijske uprave Ilijaš, koji je, u dosad nepoznatim okolnostima, uspio u prostorijama policije doći do pištolja i izvršiti samoubistvo.
Nadzirali su ga pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), iz koje zasad nema zvaničnog saopćenja o ovom incidentu.
Službenik, koji je bio zadužen za izdavanje dozvola za oružje, preminuo je dan kasnije u bolnici od posljedica samoranjavanja u glavu.
Osumnjičen je da je zloupotrebljavao dozvole za oružje izdate osobama iz Ilijaša i okoline te na osnovu njih kupovao pištolje iz najmanje dvije kompanije u Bratuncu i Doboju, a potom ih na zasad nepoznate načine uvodio u ilegalne tokove.
Nezvanična saznanja RSE, koje dosad nisu potvrdili nadležni organi uključeni u istragu, upućuju da je nabavljeno više desetaka komada oružja, tokom 2024. i 2025. godine.
Prema informacijama RSE, jedan od tih kanala vodio je prema grupi koju je predvodio Dino Muzaferović, porijeklom iz BiH, trenutno u pritvoru u Sloveniji.
Muzaferović se, prema podacima EUROPOL-a i slovenskih istražitelja, godinama pojavljuje u međunarodnim istragama koje obuhvataju trgovinu drogom, oružjem i djelovanje balkanskih kriminalnih mreža u EU.
U ranijoj međunarodnoj akciji protiv Muzaferovićeve mreže, koju je u februaru 2025. podržao EUROPOL, istražitelji iz BiH, Slovenije i Švedske istraživali su trgovinu drogom, oružjem i eksplozivom te snabdijevanje kriminalnih mreža u EU.
‘Kurdska lisica’
Tragovi tih kriminalnih mreža, kako je potvrđeno RSE iz izvora bliskih istrazi, vode do mreže Foxtrot koju vlasti povezuju s Rawa Majidom, poznatim kao Kurdska lisica, a koja se posljednjih godina nalazi u središtu brojnih švedskih i međunarodnih istraga organiziranog kriminala.
Majid je u Švedskoj poznat kao jedan od ključnih aktera organiziranog kriminala, ali njegova mreža posljednjih godina dobila je i širi sigurnosni značaj.
Američke i britanske vlasti sankcionirale su Foxtrot i vođu Majida, navodeći da je kriminalna mreža korištena i za operacije u interesu Irana.
Američko Ministarstvo financija je u martu 2025. navelo da je Foxtrot organizirao napad na izraelsku ambasadu u Stockholmu u januaru 2024. godine “u ime Vlade Irana”, dok je Rawa Majid, prema istom dokumentu, surađivao s iranskim Ministarstvom obavještajnih poslova (MOIS).
Za sada, nije zvanično potvrđeno da je konkretno oružje iz istrage u Sarajevu završilo kod u operacijama Foxtrota povezanim s Iranom.
Međutim, prema informacijama upućenih u istragu, u najmanje pet oružanih incidenata ove grupe korišteno je oružje koje je ilegalno nabavljeno iz BiH.
U januaru 2025. švedski dnevnik Svenska Dagbladet, pozivajući se na policijske izvore, objavio je da je jedan od aduta vođe mreže Foxtrot Rawe Majida upravo mreža kontakata za krijumčarenje oružja iz Bosne i Hercegovine prema Švedskoj.
Upozorenja EU na krijumčarenje oružja iz Zapadnog Balkana
Kako djeluje Foxtrot mreža?
Foxtrot je izrastao kao kriminalna mreža čiji su glavni poslovi bili trgovina drogom, oružjem i naručivanje nasilja.
Američko Ministarstvo financija Foxtrot opisuje kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju sa sjedištem prvenstveno u Švedskoj, povezanu s trgovinom drogom i oružjem, pucnjavama, ubistvima po narudžbi i drugim oblicima nasilja. Američke vlasti navode i da je njegova mreža koristila maloljetnike za izvršavanje napada.
Prema švedskom javnom servisu SVT, Rawa Majid je rođen u Iranu u kurdskoj porodici porijeklom iz Iraka, a odrastao je u švedskoj Uppsali, gdje je kasnije izgradio kriminalnu mrežu Foxtrot.
Nakon što je protiv njega u Švedskoj otvoreno više postupaka i izdata međunarodna potjernica, preselio se u Tursku, odakle ga Švedska nije mogla izručiti jer je imao tursko državljanstvo.
U septembru 2023. napustio je Tursku i otišao u Iran, nakon što su turske vlasti pokrenule postupak za oduzimanje njegovog pasoša.
Prema navodima izraelskog Mossada, koje je objavio švedski javni servis SVT, u Iranu je potom bio suočen s izborom između zatvora i suradnje s iranskim vlastima.
Rawa Majid nije nužno morao biti fizički prisutan negdje da bi upravljao mrežom. Švedska televizija opisuje kako je Majid godinama upravljao svojim ljudima na daljinu, dok su kriminalne aktivnosti i sukobi između različitih grupa stvarali široku mrežu izvršilaca, koji su po potrebi obavljali zadatke i za druge kriminalne grupe.
Slučaj profesora Arvina Khoshnooda
Kako to funkcionira u praksi pokazuje i slučaj Arvina Khoshnooda, švedskog istraživača i kritičara iranskog režima, koji je u septembru 2025. bio meta pokušaja ubistva, iza kojeg stoji druga kriminalna grupa iz Švedske.
Već godinu dana Khoshnood, Iranac koji živi u Švedskoj, je s obitelji u sigurnoj kući.
Za RSE je ispričao da je jedan muškarac došao pred njegovu kuću, ali nije uspio ući. Nekoliko sedmica kasnije policija je uhapsila istog čovjeka u drugom gradu, nakon što je pucao na jednu osobu.
“Kada su ga uhapsili, u njegovom telefonu pronašli su informacije o meni – moju fotografiju, ime, adresu, podatke o našem automobilu i slično. Pronašli su i mnogo poruka, pa su mogli uhapsiti još pet osoba.”
U telefonu su pronađene i poruke koje su policiju dovele do još pet osoba.
“Svih šest ljudi imalo je neku različitu ulogu. Bili su u kontaktu s nekim preko Signala ko se predstavljao kao Tartarus. On im je rekao da me trebaju ubiti i za to će dobiti 300.000 kruna (oko 30.000 eura).”
Uloga ljudi na terenu bila je podijeljena, ispričao je Khoshnood. Jedna djevojka imala je nož koji je kasnije predat drugom članu grupe, dok je muškarac koji je došao pred Khoshnoodovu kuću, prema porukama, trebao nožem izvršiti napad i pokušati ga izvesti što tiše.
Svih šest osoba kasnije je osuđeno, a četvero za pripremu ubistva. Svi su bili maloljetni u vrijeme događaja.
Švedska policija je kasnije, prema informacijama koje je objavio javni servis SVT, povezala identitet Tartarusa s Danteom Peykarom, koji se prema tim informacijama nalazi u Iranu.
Khoshnood kaže da je Peykar ranije bio dio švedskog kriminalnog miljea, a da se nakon odlaska u Iran vjeruje da je počeo raditi za iranski režim. SVT ga je također povezao s iranskim operacijama u Švedskoj.
Khoshnood, međutim, za RSE kaže, da njegovo ubistvo nije naručio Foxtrot.
Međutim, tokom suđenja je dokazano da je ista osoba koja došla pred njegovu kuću prethodno u švedskom gradu Uddevalla pucala na jednog muškarca. Taj napad naručio je Foxtrot.
“Ti ljudi su u mom slučaju radili za Dantea Peykara, ali su paralelno radili i za Foxtrot. Imali su i neke privatne probleme zbog kojih su pokušavali ubiti nekoga. Bili su, dakle, ljudi koji su radili za različite organizacije i mreže među kriminalcima i izvršavali naloge za novac.”
Od kriminalnog naloga do političkog nasilja
Švedska sigurnosna služba Säpo još je 2024. javno potvrdila da Iran koristi švedske kriminalne mreže kao svoje posrednike za nasilne aktivnosti u Švedskoj i drugim državama.
Säpo tada nije imenovao konkretne kriminalne mreže, ali je potvrdio da postoje veze između iranskih aktivnosti i švedskog kriminalnog miljea.
SVT je u istraživanju iz juna 2025. objavio da je Foxtrot bio povezan sa sedam napada na izraelske ciljeve i da su izvori iz samog kriminalnog miljea govorili o pritiscima Irana na kriminalce da izvode napade.
Prema tim izvorima, nakon što je Majid otišao u Iran, on je od tamošnjeg režima dobivao zahtjeve i prosljeđivao ih ljudima unutar svoje mreže, koji su zatim tražili izvršioce.
Američko Ministarstvo financija taj model opisuje kao način na koji Iran koristi transnacionalne kriminalne organizacije kao posrednike kako bi zadržao mogućnost poricanja direktne umiješanosti.
Mladi izvršioci i slučaj iz Nizozemske
U slučaju Khoshnooda, prema njegovom svjedočenju, osobe koje su trebale izvršiti napad bile su maloljetne. Jedan od njih imao je 16 godina kada je došao pred njegovu kuću.
SVT je u novijem izvještavanju također naveo da se u operacijama povezanima s Foxtrotom koriste veoma mladi izvršioci, dok se nalog može distribuirati kroz više nivoa kriminalne mreže.
To stvara sistem u kojem osoba koja izvrši napad često ne zna ko je krajnji naručilac, a ponekad ni pravi motiv napada.
Da takav model nije ograničen samo na Švedsku, pokazuje i slučaj iz nizozemskog grada Schoonhovena iz marta 2026. godine.
Tada je teško ranjen 36-godišnji muškarac iranskog. Riječ je o zaposleniku nizozemske policije i kritičaru iranskog režima, zbog čega se u početku se razmatrala i mogućnost da napad ima političku pozadinu.
Osumnjičeni Hasan B., koji je uhapšen u Njemačkoj i kasnije izručen Nizozemskoj, priznao je da je pucao.
Međutim, prema informacijama koje je RSE dalo nizozemsko tužiteljstvo, rekao je da je bio regrutiran za napad, da nije znao ko je meta niti zašto treba biti napadnuta.
U istrazi se pojavljuje i posrednik, odnosno osoba koja je povezivala naručioca i izvršioca. Nizozemsko tužiteljstvo je za RSE reklo da motiv još nije utvrđen.
