Neradna nedjelja u FBiH nije izazvala veće poremećaje – tržište rada i dalje traži reforme
Neradna nedjelja u FBiH nije izazvala veće poremećaje u ekonomiji. Ipak, tržište rada i dalje pokazuje ozbiljne strukturne slabosti. Poslodavci upozoravaju na hronični nedostatak radnika. Istovremeno, službe za zapošljavanje imaju preopterećene evidencije nezaposlenih. Zbog ovog nesklada institucije najavljuju žurne reforme.
Neradna nedjelja donijela benefite, negativne posljedice izostale
Neradna nedjelja nema alternativu. Ovaj dan ostaje slobodan za sve radnike u trgovini na području Federacije BiH. Negativne ekonomske posljedice nisu se obistinile. Naprotiv, podaci ukazuju na mjerljive benefite.
Iz Sindikata trgovine poručuju da su izvještaji o odlivu kupaca u RS bili umjetno kreirani. Cilj je bio stvoriti pritisak na donosioce odluka. Ministarstvo trgovine FBiH potvrđuje rast prometa. To uključuje i velike tržne centre. Značajno je uvećana i ukupna dobit.
Prema zvaničnim navodima, neradna nedjelja ima socijalni karakter. Ona ograničava rad, ali ne zadire negativno u ekonomiju. Promet se ravnomjerno rasporedio na ostale dane. To je olakšalo organizaciju unutar preduzeća.
Rastu zahtjevi za uvođenjem neradne nedjelje u RS
Sve veći broj opština u RS traži uvođenje neradne nedjelje. Razlog su pozitivni rezultati iz Federacije BiH. Ipak, sindikati naglašavaju brojne razlike između entiteta. One otežavaju poslovanje i rad zaposlenih. Neophodno ih je zakonski uskladiti.
Prioriteti sindikalne borbe uključuju:
- Usklađivanje minimalne plate između entiteta
- Regulisanje pauze tokom radnog vremena (u RS pola sata pauze ulazi u radno vrijeme, u FBiH ne)
- Usklađivanje korištenja godišnjeg odmora (subota u RS ne ulazi u godišnji, u FBiH ulazi)
Tržište rada: Više od 315.000 nezaposlenih, a poslodavci bez radnika
Paradoks bh. tržišta rada je očigledan. Evidencije službi za zapošljavanje broje preko 315.000 nezaposlenih. Istovremeno, poslodavci se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom kadrova. Podaci su iz februara ove godine. Veliki dio prijavljenih nisu aktivni tražioci posla.
Nadležni ističu ozbiljne zloupotrebe sistema. Značajan broj prijavljenih radi na crno. Neki borave u inostranstvu. Drugi primaju dječiji dodatak i druge naknade. Kada se raspišu pozivi za deficitarna zanimanja, odaziv gotovo izostaje. Zahtjevi za uvoz stranih radnika se odbijaju. Obrazloženje je da potrebni profili postoje na evidencijama. To stvara začarani krug koji traži sistemsko rješenje.
Hitne reforme i uvoz strane radne snage
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH najavljuje hitnu reformu tržišta rada. Ona podrazumijeva:
- Čišćenje evidencija od neaktivnih tražilaca posla
- Pooštravanje kontrola rada na crno
- Reformu sistema socijalnih naknada
Poslodavci se sve više okreću stranim radnicima. Najveće potrebe su u prerađivačkoj, hemijskoj i metalnoj industriji. Traže se radnici i u ugostiteljstvu i građevinarstvu. Procjene govore o potrebi za približno 20.000 stranih radnika. Ključna prepreka ostaju niske kvote za uvoz radne snage.
Zaključak
Neradna nedjelja u FBiH postala je primjer uspješne socijalne politike. Ona nije narušila ekonomske tokove. Istovremeno je razotkrila duboke probleme tržišta rada. Bez sveobuhvatnih reformi privreda Federacije BiH teško će održati stabilnost. Prioriteti su čišćenje evidencija, usklađivanje zakona i fleksibilnije kvote za strance.
