Prazne sale, pune plate: Delegati ne dolaze, a primaju i do 90.000 KM godišnje
Izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavezni su poštivati Poslovnik koji je ustavnopravni akt. Ukoliko to ne čine, ne prisustvuju sjednicama, a uredno inkasiraju visoke plaće i ostvaruju brojne druge privilegije, postavlja se pitanje: je li to zloupotreba položaja i ima li tu posla za Tužiteljstvo i Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine?
Blokirane sjednice i prazni hodnici
Prazni hodnici parlamenta i prazne sale postali su pravilo, a ne izuzetak. Na ekranima se iz sedmice u sedmicu oglašavaju novi pokušaji održavanja sjednica, ali epilog je mjesecima identičan. Kvorum se ne može osigurati, a ključni zakonski prijedlozi ostaju zarobljeni na pripremljenim papirima koje nema ko da razmatra. Delegati su na poslu tek u kratkim pauzama između neuspjelih pokušaja zasjedanja – dostupni za izjave i kamere, ali nedostupni za donošenje odluka.
Kako su naveli zvaničnici uključeni u rad ovog doma, situacija je apsurdna: “Ove sale su prazne. Ne radi se zato što ti ljudi sporadično dođu na posao. Neko dođe u deset dana, neko u petnaest, a neko se ni na sjednici ne pojavi koja je uredno zakazana.”
Mehanizmi blokade bez posljedica
Izlasci iz sale i namjerno obaranje kvoruma predstavljaju poslovničku mogućnost koja se koristi kako bi se, bez ikakvih sankcija, spriječilo funkcionisanje parlamentarne većine, smjene ili razmatranje bilo kojeg pitanja koje pojedinim političkim strankama ne odgovara. Ovaj mehanizam blokade mjesecima se koristi gotovo neometano. Tehnički, sve je “po zakonu”, dok je suštinski državni aparat sveden na mrtvo slovo na papiru.
Granica između političke krize i krivične odgovornosti
Ustavnopravni stručnjaci pojašnjavaju da stalno obaranje kvoruma predstavlja ozbiljan politički, ali i potencijalni pravni problem. Izolovano gledano, nedolazak na sjednicu ili obaranje kvoruma nije samo po sebi krivično djelo. Međutim, ono može prerasti u krivično-pravni problem u trenutku kada postoji jasno dokaziva zloupotreba funkcije, namjera i konkretna šteta.
Prema tumačenjima pravnih analitičara, ukoliko se nedvosmisleno dokaže da je cilj ovakvog djelovanja paraliza državnih institucija kroz zloupotrebu položaja, nesavjestan rad ili napad na ustavni poredak, Tužiteljstvo bi imalo osnova za postupanje. Ključni problem leži u dokazivosti namjere i dodatnoj prepreci koju predstavlja delegatski imunitet.
“Delegati imaju pravo, ali i obavezu da prisustvuju sjednicama i učestvuju u radu zakonodavnog organa. Ovakvo ponašanje predstavlja zloupotrebu prava i protivustavno djelovanje. Imunitet može otežati ili usporiti proces, ali ne predstavlja trajnu zaštitu od krivične odgovornosti,” stav je pravnih stručnjaka.
Tužiteljstvo: “Politički, a ne pravni problem”
Iako su u prošlosti podnošene prijave protiv delegata zbog nedolaženja na posao, iz državnog Tužiteljstva poručuju da su im ruke vezane dok god se radi o političkoj blokadi.
Stav je jasan: Tužiteljstvo nema ingerencije nad zakonodavnom vlašću niti nad političkim odlukama o radu parlamenta. Oni postupaju isključivo kada postoje dokazi da su počinjena krivična djela, a blokada institucija se, prema njihovom tumačenju, tretira kao politički, a ne pravni problem.
Primanja i nerad: Kontrast koji bode oči
Političku iluziju rada naspram teške svakodnevnice građana najbolje ilustruje finansijski izvještaj. Dok su sale prazne, blagajne i računi delegata nisu. Za svega dvadeset sjednica održanih u prethodnoj godini, na ime plata i naknada isplaćen je iznos od 1.351.000 konvertibilnih maraka.
Članovi Kolegija doma ostvaruju mjesečna primanja u prosjeku od oko šest hiljada maraka, uz dodatne paušale, naknade za rad u komisijama i druge beneficije. Pojedini delegati na godišnjem nivou, iako ne dolaze na sjednice, ostvaruju ukupna primanja i više od 90.000 konvertibilnih maraka. Predsjednici Klubova na godišnjem nivou prelaze iznos od 96 hiljada maraka.
Ovakva primanja su daleko iznad realnosti prosječnog građanina koji radi osam sati dnevno, svaki dan, za minimalnu ili prosječnu platu od približno hiljadu i šesto maraka – i koji kroz poreze i doprinose, u konačnici, finansira ovakav rad (i nerad) parlamenta. Zakoni koji bi mogli olakšati život građanima i sačuvati koju marku u budžetu – poput izmjena u vezi sa PDV-om, akcizama ili regulacijom prekograničnih naknada – blokirani su i ne mogu stići ni do dnevnog reda, a kamoli do primjene.
Zaključak
Pravna praznina koja omogućava nekažnjeno primanje pune plate uz izostanak sa sjednica i dalje opstaje. Dok pravni eksperti ukazuju na moguću zloupotrebu položaja, a Tužiteljstvo zazire od ulaska u političku arenu, građani ostaju zatečeni sistemom u kojem je izostanak s posla finansijski isplativiji od odgovornog rada.
