Dom naroda BiH danas o ključnim zakonima

Dom naroda BiH danas u dvostrukom zasjedanju: Na dnevnom redu akcize i ključni zakoni za evropski put

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sazvao je za danas dvije odvojene sjednice ovog zakonodavnog doma. Prva je hitna sjednica s jednom tačkom dnevnog reda, dok je druga redovna sjednica s čak 54 predviđene tačke. Ovakav format zasjedanja ukazuje na pokušaj deblokade parlamentarnog rada, ali i na nastavak političkih trvenja oko ključnih reformi.

Hitna sjednica: Mehanizam za brže smanjenje akciza na gorivo

Održavanje hitne sjednice inicirano je od strane grupe od sedam delegata Doma naroda. Na dnevnom redu je zahtjev Predstavničkog doma za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku.

Prijedlog zakona, čiji je predlagač poslanik iz redova opozicije u Predstavničkom domu, donosi značajnu novinu u oblasti fiskalne politike i upravljanja cijenama energenata. Predviđa se uvođenje mehanizma po kojem bi Vijeće ministara BiH, u slučaju značajnog poremećaja na tržištu naftnih derivata ili postojanja drugog opravdanog razloga, moglo donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na gorivo. Ključno ograničenje jeste da bi ovakva interventna mjera mogla trajati maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine, čime se sprečava trajno narušavanje budžetskih prihoda.

Predstavnički dom je ovaj prijedlog usvojio još sredinom marta po hitnoj proceduri, te se sada očekuje konačna odluka gornjeg doma parlamenta.

Redovna sjednica: Evropske reforme i “briselski uslovi” na čekanju

Odmah po okončanju hitne sjednice, predviđeno je održavanje redovne sjednice s opsežnim dnevnim redom koji uključuje prijedloge zakona, odluka, izvještaja i informacija. Međutim, pažnju javnosti i diplomatskog kora posebno privlače dvije tačke koje se nalaze tek u drugom dijelu dnevnog reda, a koje su od suštinske važnosti za evropsku budućnost države: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV).

Usvajanje ova dva zakona predstavlja jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, definisanih u okviru ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Predlagači navedenih zakonskih rješenja su članovi Kolegija Doma naroda, a radi se o verziji teksta koju Vijeće ministara BiH na ranijim sjednicama nije prihvatilo. Sporni prijedlozi razlikuju se od one verzije koju je prvobitno predložilo Ministarstvo pravde BiH, što je izazvalo otvorene političke nesuglasice unutar vladajuće koalicije.

Političke tenzije i upozorenje o “blokadi rada”

Uoči današnjeg zasjedanja, iz redova hrvatskih delegata upućene su ozbiljne kritike na račun organizacije dnevnog reda. Istaknuto je da redoslijed tačaka, gdje se ključni zakoni za evropski put (VSTV i Sud BiH) nalaze na 20. mjestu dnevnog reda redovne sjednice, govori o neozbiljnom pristupu evropskim reformama i političkim “igrama”.

Iz istog političkog bloka najavljeno je da sjednica neće proteći glatko te da postoji realna mogućnost nedostatka kvoruma ili opstrukcije rada ukoliko se ne postigne prethodni dogovor na nivou Kolegija doma. Zatraženo je održavanje posebne sjednice Kolegija kako bi se tri člana rukovodstva doma usaglasila i pokušala pronaći racionalno rješenje kojim bi se izbjeglo višemjesečno blokiranje zakonodavne aktivnosti.

Ostale ključne tačke: Sprečavanje pranja novca i energetsko tržište

Pored spornih pravosudnih zakona, na redovnoj sjednici će se naći i nekoliko zakonskih prijedloga od izuzetnog značaja za međunarodnu reputaciju i ekonomsku stabilnost zemlje.

1. Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma: Vijeće ministara BiH uputilo je ovaj prijedlog u hitnu proceduru. Njegovim usvajanjem otklonio bi se ključni sistemski nedostatak uočen u izvještaju Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) iz decembra 2024. godine. Prema navodima Vijeća ministara, usvajanje ovog zakona od ključne je važnosti kako bi Bosna i Hercegovina izbjegla ulazak u ICRG proces (International Co-operation Review Group) Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), odnosno kako ne bi bila stavljena na “sivu listu” zemalja pod pojačanim nadzorom.
2. Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH: Delegati će u prvom čitanju razmatrati prijedlog ovog zakona koji nosi oznaku “EI” (Evropska inicijativa), što potvrđuje njegovu usklađenost s pravnim stečevinama Evropske unije. Cilj zakona je transponiranje čak 16 direktiva EU i Paketa o integraciji električne energije. U fokusu je stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta i uspostava berze električne energije u BiH. Ovo je direktno povezano sa ispunjavanjem preduvjeta za izuzeće bh. izvoznika od primjene CBAM mehanizma (mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama), koji bi u suprotnom mogao značajno poskupjeti izvoz bh. proizvoda na tržište EU.
3. Izmjene Izbornog zakona BiH: Na dnevnom redu je i zahtjev Predstavničkog doma za razmatranje prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona po hitnom postupku.

Zaključak

Današnje dvostruko zasjedanje Doma naroda predstavlja svojevrstan test političke volje unutar vladajuće većine. Iako se formalno radi o dvije odvojene procedure, ishod rasprave o akcizama mogao bi uticati na dinamiku usvajanja evropskih zakona. Dok Vijeće ministara i međunarodni partneri pozivaju na ubrzano usvajanje reformi, najave opstrukcije rada Doma naroda bacaju sjenu neizvjesnosti na ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora s EU. Ostaje da se vidi da li će današnji dan donijeti zakonodavni iskorak ili produžetak parlamentarne blokade.