Ekskluzivno: Kako je još jednom „sumnjivom privatizacijom“ i „nestručnim rukovođenjem“ ugašen industrijski gigant, a stotine radnika i njihovih porodica zavijeni u crno
Dok režimski mediji izvještavaju o navodnom zbrinjavanju radnika Koksare, podaci kojima raspolaže naše Udruženje ukazuju na potpuno drugačiju, znatno sumorniju sliku.
Prema dostupnim informacijama, bivšim radnicima nude se poslovi kod domaćih oligarha ,poslodavaca, najčešće za minimalne plate, bez osnovnih beneficija i često na lokacijama udaljenim desetinama kilometara od njihovih prebivališta – bez organizovanog ili plaćenog prevoza.
Kako saznajemo, ova „ponuda i pomoć“ za zbrinjavanje otpuštenih radnika svojevrsna je egzistencijalna raskrsnica za njih i njihove porodice, je se radi o situaciji „uzmi ili ostavi“. Ako prihvate idu na manje plaćene i udaljene poslove gdje je trošak prevoza na posao veći od pola plate koju će primiti! Ukoliko, s druge strane, ne prihvate ponudu, hoće li im se desiti da budu „skinuti“ sa Biroa za zapošljavanje?!
Stotine radnika i njihovih porodica ostavljeni bez sigurnosti – još jedna privatizacija s teškim posljedicama
Najtragičnije u cijeloj priči jeste činjenica da su stotine radnika, običnih ljudi i njihovih porodica, praktično preko noći ostali bez egzistencije.
U trenutku kada se činilo da su priče o neuspjelim i često, prema mišljenju javnosti, spornim privatizacijama stvar prošlosti, pojavljuje se novi slučaj – Koksara Lukavac.
Nekadašnji industrijski gigant, simbol privredne snage, nakon više od dvije decenije od privatizacije završava u stečaju. Najveći teret tog epiloga ponovo nose radnici.
U 2026. godini, kada se očekivalo da su ovakvi scenariji iza nas, svjedočimo još jednom primjeru koji otvara ozbiljna pitanja: kako je novac nestajao, ko je donosio ključne odluke i da li je bilo odgovornosti?
U narednom periodu objavljujemo serijal tekstova koji rasvjetljavaju ovu priču iz više uglova – uz pitanja na koja bi odgovore morali dati i nadležni organi krivičnog gonjenja.
Privatizacija – početak kraja?
Fokus prve priče je na sam proces privatizacije i preuzimanja upravljačkog paketa.
Analiziraće se uslovi pod kojima je izvršena privatizacija, struktura vlasništva i investitora, obaveze koje su preuzete ugovorom, te da li su te obaveze ikada u potpunosti ispunjene
Posebna pažnja biće posvećena pitanjima transparentnosti i nadzora nad cijelim procesom.
Nekada simbol industrijske snage i ekonomske stabilnosti, Koksara danas predstavlja primjer kako niz odluka, propuštenih prilika i netransparentnog upravljanja može dovesti do sloma sistema od kojeg zavise hiljade ljudi. Dok radnici strepe za svoju egzistenciju, a porodice žive u neizvjesnosti, ostaje otvoreno pitanje — da li je ovakav ishod bio neminovan ili je rezultat konkretnih poteza odgovornih struktura?
Početak
Priča o Koksari, prema informacijama do kojih je došla redakcija (izvor poznat redakciji), počinje 2003. godine. GIKIL (Koksara) osnovana je 20.11.2003. godine između KHK d.d. Lukavac i firme Global Infrastructure Holdings LTD (kasnije GSHL). U periodu od 2004. do 2013. godine poslovanje se odvijalo bez većih potresa u javnosti, ali ključne odluke iz tog perioda, čini se, postavile su temelje za kasnije probleme.
Investicije koje nisu realizovane
Svi smo upoznati da je GIKIL (Koksara) osnovana 20.11.2003. godine između KHK d.d. Lukavac i firme Global Infrastructure Holdings LTD (kasnije GSHL) i da je tim Ugovorom u novo, privredno Društvo GIKIL, KHK d.d. Lukavac unio imovinu u vrijednosti od 74.538.921,00 KM, a obaveza GSHL-a je bila da plati iznos 77.581.326,00 KM.
Međutim, prema dostupnim informacijama, realizovan je tek manji dio planiranih ulaganja — oko 30 miliona KM, umjesto predviđenih 75 miliona. Uprkos tome, putem aneksa ugovora omogućeno je preuzimanje većinskog upravljanja, što otvara pitanje odgovornosti za takvu odluku.
Da li je već u fazi privatizacije postavljen temelj za kasniji kolaps i postoji li krivična odgovornost za eventualne propuste ili zloupotrebe?
Početak raspleta (2019.)
Godina 2019. označava početak otvorenih problema. Radnici i nadležne institucije počinju ukazivati na moguće nepravilnosti u poslovanju, uključujući sumnje u neispunjavanje investicionih obaveza i finansijske tokove.
Ugovorom u novo, privredno Društvo GIKIL, KHK d.d. Lukavac unio je imovinu u vrijednosti od 74.538.921,00 KM, a obaveza GSHL-a je bila da plati imos 77.581.326,00 KM koje nije nikada uplatio te je shodno Zakonu o privrednim društvima firma GSHL isključena iz društva 2019. godine.
Isključenjem iz Društva udio GSHL-a, pripada GIKIL-u što je kasnije i definisano u knjizi udjela GIKIL-a gdje je upisana vlasnička struktura 51% GIKIL i 49% KHK d.d. Lukavac u stečaju.
Podsjećamo da je zbog nelikvidnosti i neadekvatnosti kapitala KHK d.d. Lukavac otišao u stečaj 2019. godine i tu nema ništa sporno jer firma nije mogla samostalno funkcionisati, nije imala prihoda, a imala je zaostale obaveze prema radnicima, dobavljačima i ostalim poslovnim partnerima sa kojima je sarađivala.
U vrijeme dok KHK d.d. Lukavac nije otišao u stečaj Vlada TK je imala udio od 66,7 % (2/3). Međutim i u momentu kada je KHK d.d. Lukavac otišao u stečaj jedan od povjerilaca je bila Vlada TK koja je od KHK d.d. Lukavac u stečaju potraživala iznos od 7.541.151,20 KM kroz dva ministarstva – privrede i finansija.
Odluke u stečajnom postupku KHK d.d. Lukavac u stečaju donosili su stečajni povjerioci na zakazanim sjednicama uz prisustvo stečajnog upravnika i stečajnog sudije, tako da puno odlučivanje u procesu stečaja KHK d.d. u stečaju imala i Vlada TK preko svog stečajnog povjerioca, a obično ih je zastupao kantonalni pravobranilac ili zamjenik kantonalnog pravobranioca.
Vlada TK je u svakom momentu bila upoznata sa stanjem stečajnog postupka KHK d.d. Lukavac u stečaju.
Postavlja se pitanje da li bi GIKIL radio da je GSHL unio ostatak od ugovorenog kapitala? Moguće je da bi radio, ali bez na to ovo je jedan od veliki propusta svih. Vlada TK kao jedan od potpisnika Ugovora o pristupanju u društvo sa ograničenom odgovornosti „Koksna industrija Lukavac“ između koksno-hemijskog kombinata DD Lukavac i Global Infrastructure Houldings Ltd. Isle of man potpisan 10. 11. 2003. godine, nije reagovala iako je cijelo vrijeme bila upoznata u cjelokupna dešavanja od dana zaključivanja ugovora, pa do dana otvaranja stečaja.
Nastaviće se…
