U subotu, 18.04., pod sloganom “Pliva za život – ne za profit!”, održan je protestni skup u Jezeru, na kome se okupilo nekoliko stotina građana Jezera, Šipova, Jajca, Mrkonjić Grada, Banjaluke i drugih dijelova BiH, da izraze svoje neslaganje sa aktuelnim geološkim istraživanjima i potencijalnim otvaranjem rudnika teških metala na ovom području, odnosno sa politikom lokalne i entitetske vlasti, koje rade u interesu rudarskog lobija a ne u interesu svojih građana.
Proteste su svojim prisustvom i govorima podržali i eko aktivisti iz drugih krajeva BiH, od Ozrena, preko Fojnice do Bistrice kod Prijedora, čija sudbina posebno opominje i poziva na oprez i borbu.
Zoran Ninić, mještanin Bistrice, sredine koja je već prošla kroz iskustvo nametnute joj rudarske eksploatacije i ostala sa devastiranim prostorom, zamućenom, nekad pitkom, vodom i gorčinom zbog ignorisanja njihovih problema od strane institucija, govorio je o “udruženom zločinačkom poduhvatu” kompanije, lokalne i republičke vlasti, o obećanjima koja su ostala mrtvo slovo na papiru, o inspekcijama koje “nisu nadležne”, i o kraju u kojem je, nakon povlačenja mašina, ostao haos. Poručujući građanima Jezera, ali i svim dugima u BiH, zapravo, da ne smiju biti naivni, ne smiju čekati da problem dođe pred njihovu kuću, niti vjerovati da će ih sistem zaštititi sam od sebe.
“Mi iz Bistrice nismo uspjeli, zato smo danas ovdje da vama pomognemo da uspijete”, rekao je Ninić.
Protest u Jezeru organizovala je Koalicija za Plivu, formirana sredinom marta ove godine, kada su se, na inicijativu Centra za životnu sredinu, udruženja i neformalne grupe građana iz sliva Plive, udružili sa ciljem zaštite rijeke od štetnih projekata – prije svega gradnje mini hidroelektrana i otvaranja rudnika.
Suzana Rajković iz udruženja Dolina Plive, jedne od članica ove Koalicije, upozorila je da eventualno otvaranje rudnika ne bi ugrozilo samo uski prostor Jezera, nego mnogo šire područje – od Mrkonjić Grada i Šipova do Jajca, Banjaluke i Laktaša. Posebno naglašavajući da se ne radi o nekoliko stotina, nego o desetinama i stotinama hiljada ljudi koji zavise od vode iz ovog sliva. Poručivši:
“Ne dajmo Plivu, ne dajmo Otomalj, ne dajmo Đol, Plivska jezera, Plivski vodopad, Sinjakovo, Vrbas.”.
Radice Milanović, aktivistkinja i odbornica iz Jezera, podsjetila je da otpor ne traje od juče, nego godinama. I da problem nisu samo geološka istraživanja, nego način na koji se ona provode – “pod velikim velom tajne”, bez jasnih i potpunih informacija za stanovništvo. Upozorivši i na obmane vlasti – priče o turizmu, dok se istovremeno otvara prostor za projekte koji prijete da trajno unište prirodni ambijent.
Velid Hrnjić, ekološki aktivista i planinar iz Jajca, otvorio je pitanje političke odgovornosti, tvrdeći da su prirodna bogatstva doline Plive postala predmet trgovine. Podsjetio je i na sporazum koji su prije desetak godina potpisali načelnici iz sliva Plive, o očuvanju rijeke i njenog turističkog potencijala, pitajući šta je od toga ostalo.
Jovan Todorović, iz neformalne grupe Čuvari Plive, upozorio je i na odgovornost samih građana. Odnosno, šutnju “onih kojih se sve ovo takođe tiče, ali ne dolaze na skupove i ne uključuju se dok prijetnja ne zakuca na njihova vrata”.
Na tragu ovog bila je i reakcija Tihomira Dakića iz Centra za životnu sredinu, koji je upozorivši da se ljudi širom BiH već godinama suočavaju sa sličnim scenarijima, pozvao je na izlazak iz pasivnosti – da se otpor ne vodi po kafanama, slavama i društvenim mrežama, nego na terenu, zajednički i javno, prije nego što, kako je rekao, “sutra bude kasno”.
Na kraju skupa u Jezeru pročitan je zajednički zahtjev protesta: za hitnu i potpunu transparentnost svih rješenja, dozvola i rudarskih projekata vezanih za geološka istraživanja na području Plive i za zaustavljanje svih hidroenergetskih projekata na ovoj rijeci.
Uz poruku vlastima i rudarskim kompanijama: “Nećete kopati!”
(T.H., Odgovorno / Foto: Gerila info)
