Upozorenje iz Brisela: Zapadni Balkan na ivici trajnog gubitka 700 miliona eura, BiH najugroženija
Evropska komisija uputila je ozbiljno upozorenje vlastima šest zemalja Zapadnog Balkana da zbog kašnjenja u provođenju reformi rizikuju kolektivni gubitak više od 700 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije do sredine naredne godine, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema nezvaničnim informacijama objavljenim u diplomatskim krugovima, zvanično pismo poslano je 17. septembra u sve glavne gradove regiona. U njemu se apeluje na ubrzanje reformi kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal ovog finansijskog paketa, prenosi portal European Western Balkans.
Dok je prva tranša ili više tranši sredstava već isplaćeno za pet država u regionu, Bosna i Hercegovina jedina zaostaje bez ijednog povučenog eura zbog neusvajanja reformske agende i nemogućnosti postizanja političkog dogovora o potpisivanju ugovora.
Kraj juna naredne godine označava prelomni trenutak – tada stupa na snagu faza trajnog gubitka za sve zemlje koje ne provedu prethodno dogovorene obaveze.
Koliko ko gubi:
Prema proračunima iz Brisela, potencijalni gubici po zemljama, ukoliko sve reforme ostanu na čekanju, izgledaju ovako:
- Bosna i Hercegovina: 373,9 miliona eura
- Srbija: između 108,7 i 135,9 miliona eura
- Kosovo: 68,8 miliona eura
- Albanija: 67,7 miliona eura
- Sjeverna Makedonija: 49,2 miliona eura
- Crna Gora: 15,1 miliona eura
Ukupan potencijalni gubitak iznosi oko 710,6 miliona eura, što čini gotovo 12 posto ukupne omote vredne 6 milijardi eura namenjene udvostručavanju ekonomija regiona u narednoj deceniji.
BiH: Ni dogovor o potpisu, ni početak reformi
Posebno zabrinjava situacija u Bosni i Hercegovini, koja se suočava sa scenarijem nepovratnog gubitka 373 miliona eura. Razlog je potpuni zastoj u implementaciji – vlasti do sada nisu provele nijednu od 50 dogovorenih reformskih mera. Dodatni problem predstavlja i činjenica da država nije uspela preuzeti čak ni početnih 63 miliona eura bespovratne pomoći, jer domaći politički lideri nisu postigli saglasnost o tome ko će u ime Bosne i Hercegovine potpisati sporazum sa Briselom.
S obzirom na to da je u toku izborna godina, procjene iz Brisela su pesimistične – šanse da se novac povuče ocjenjuju se minimalnim.
Blokade se nastavljaju uprkos upozorenjima
Dok susjedne države ispunjavaju svoje obaveze i povlače milione eura za infrastrukturne i ekonomske projekte, politička situacija u Bosni i Hercegovini dodatno je zaoštrena blokadom rada državnog parlamenta. Nedavno je po ko zna koji put onemogućeno održavanje sjednice Doma naroda. Delegati političkih partija iz reda hrvatskog i srpskog naroda srušili su kvorum za održavanje i hitne i redovne sjednice, na čijem dnevnom redu su se, između ostalog, nalazila i dva ključna zakona na evropskom putu – Zakon o Sudu BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Ovakvim blokadama država nastavlja da propušta rokove, dok desetine miliona eura predviđenih za građane i privredu nepovratno odlaze u susjedstvo. Plan rasta ostaje najambiciozniji paket Evropske unije za region, ali njegov učinak u Bosni i Hercegovini trenutno je sveden na nulu zbog unutrašnjih političkih nesuglasica.
