Zakonodavni filter: Kad stranka i plata stanu iznad naroda
Dok se politički lideri u Bosni i Hercegovini mjesecima nadmudruju oko visokih nacionalnih tema, svakodnevica građana ostaje “zaleđena” u nefunkcionalnim zakonskim okvirima. Statistika treće godine mandata Parlamentarne skupštine BiH otkriva duboki jaz između onoga što se predloži i onoga što na kraju postane zakon koji olakšava život običnom čovjeku.
U periodu od februara 2025. do februara 2026. godine Predstavnički dom je usvojio 31 od 44 prijedloga zakona, ali pravi “filter” ostaje Dom naroda. Od 46 zakona koji su se našli pred delegatima, usvojeno je svega pet, dok se čak 37 i dalje nalazi u proceduri – čekajući “bolja vremena” ili politički kompromis.
Zakonodavna (ne)efikasnost
Podaci monitoringa pokazuju da se kvantitet sjednica ne podudara uvijek s kvalitetom rješenja za građane:
- Predstavnički dom: Održano 30 sjednica (većinom hitnih). Fokus je bio na ekonomiji i javnim finansijama, ali su ključne izmjene često zaustavljane u drugom koraku.
- Dom naroda: Održano 18 sjednica. Dominirale su hitne sjednice (čak 14), dok su redovne, na kojima se temeljito raspravlja o zakonima, bile rijetkost.
Zakoni na čekanju: Od sigurnosti na cestama do energetske budućnosti
Posebno zabrinjava činjenica da su brojni zakoni, koji bi direktno utjecali na sigurnost i standard građana, ili odbijeni ili “zaboravljeni” u ladicama:
- Sigurnost i pravosuđe: Prijedlozi za oštrije kažnjavanje obijesne vožnje i izmjene Krivičnog zakona često ostaju bez entitetske podrške, dok građani svakodnevno svjedoče tragedijama na cestama.
- Ekonomski pritisak: Zakoni o akcizama i PDV-u, koji su trebali donijeti niže cijene goriva i osnovnih namirnica, postali su poligon za populizam umjesto za hitnu pomoć budžetima građana.
- Energetska ucjena (CBAM): BiH se nalazi pred ozbiljnom prijetnjom. Ukoliko hitno ne usvoji Zakon o tržištu struje i ne uvede domaći sistem trgovanja emisijama, bh. privreda će se suočiti s ogromnim penalima pri izvozu u EU. Rad na usklađivanju s EU propisima teče presporo.
Akcize: Blokada unatoč podršci većine
Posebno je pažnju privukao Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama BiH, kojim bi se u jeku poskupljenja goriva Vijeću ministara dao alat za ukidanje akciza na određeni period dok se tržište ne stabilizuje. Iako su u Predstavničkom domu prijedlog podržali svi osim jedne stranke, u Domu naroda je ista stranka iskoristila mehanizam entitetske većine i blokirala usvajanje – nedolaskom na sjednicu.
Jedan od parlamentaraca koji je predložio zakon ističe apsurdnu matematičku realnost: ogromna većina podržava zakon, dok ga blokira svega nekoliko osoba kroz Dom naroda. Odbacuje argumente o “prijenosu nadležnosti” kao paravan za finansijske probleme entiteta ili potpuni nedostatak empatije.
“Poskupljenja ne pitaju jeste li Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Jedini koji u ovoj situaciji profitira jeste država kroz PDV. Ozbiljne države znaju da teret krize moraju podijeliti i vlade, a ne da ga snose isključivo građani”, navodi parlamentarac, zaključujući kako je ovo “utrka s vremenom u kojoj već debelo kasnimo”.
Blokade u Domu naroda
Prethodna godina mandata u Domu naroda bila je obilježena čestim blokadama zbog čega nisu doneseni veoma bitni zakoni. Mnoge sjednice – i redovne i hitne – nisu se održale jer su delegati pojedinih stranaka uskraćivali kvorum nedolaskom ili prekidanjem sjednica.
Kao jedan od primjera navodi se pokušaj u okviru Zakona o graničnoj kontroli, gdje se nastojalo progurati rješenje da se uz samu graničnu liniju mogu isticati obilježja koja nisu državna. Ista matrica, kako se navodi, primjenjuje se i na ključne reforme pravosuđa.
“Građanima trebaju ozbiljne reforme Suda BiH, ali vladajuća sprega te reforme želi prilagoditi isključivo svojim stranačkim interesima”, poručuje jedan od sagovornika.
Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije
Dok privredi BiH prijeti uvođenje evropskih penala (CBAM), ključni reformski zakoni koji bi to spriječili postali su predmetom političke trgovine lokacijama. Uvođenje CBAM-a predstavlja direktnu prijetnju opstanku bh. privrede jer će bez domaćeg sistema oporezivanja ključni proizvodi postati preskupi za tržište EU.
Jedna stranka u Domu naroda zaustavila je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije zbog insistiranja da lokacija sjedišta buduće berze bude u gradu pod njenom kontrolom, umjesto u Brčko distriktu kako je bilo predviđeno.
“Zbog ličnih interesa i kontrole nad institucijama, kažnjavaju se svi građani. Bez ovog zakona, BiH ne može biti izuzeta iz CBAM sistema, što direktno ugrožava radna mjesta u sektoru čelika i rudarstva”, upozorava sagovornik.
“Gotovo ništa nismo uradili”
Jedan od delegata otvoreno priznaje da je Parlament BiH, konkretno Dom naroda, podbacio kada je riječ o usvajanju zakona koji su ključni za poboljšanje uslova života građana.
“Mogu reći da gotovo nismo ništa uradili u ovom mandatu. Ima ih sigurno 10-ak koji su u proceduri”, navodi, dodajući da se gotovo dvije i po godine u ladicama “kiseli” zakon o ukidanju stope PDV-a na osnovne životne namirnice – hljeb, mlijeko, lijekove, knjige, učila.
PDV na prvu nekretninu: Usvojeno, ali ne i provedeno
Kada je riječ o ukidanju PDV-a, posebno je aktuelan onaj koji se odnosi na omogućavanje povrata PDV-a za kupovinu prve nekretnine do 25.000 KM. Taj zakon je usvojen u oba doma, ali od njegovog stupanja na snagu do danas nije počela primjena jer nadležni odbor nije donio potrebne provedbene akte.
“Radi se o tehničkoj stvari – potrebno je donijeti obrazac, omogućiti građanima da predaju zahtjev – ali to još nije urađeno”, ističe sagovornik, napominjući da brojni građani to povezuju s činjenicom da isti kadar koji blokira akcize blokira i provedbu ovog zakona.
Javne nabavke i obijesna vožnja
Više od devet mjeseci čeka se na izjašnjavanje o setu zakona koji se odnosi na javne nabavke i krivično zakonodavstvo. Ovi zakoni predviđaju znatno strože kazne za zloupotrebu javnog novca, uključujući i zatvorske.
Također, predložene su i izmjene Zakona o sigurnosti u saobraćaju BiH na način da se prvi put u zakonu prepozna, definiše i kazni obijesna vožnja. Ni taj prijedlog još nije dobio zeleno svjetlo.
“I taj zakon stoji u ladici i čekamo da se o njemu izjasni Dom naroda BiH”, dodaje sagovornik.
Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe – svijetla tačka
Jedan od pozitivnih napredaka jeste zakon o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Prema novoj regulaciji, proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa bit će dopušteni isključivo u obliku farmaceutskih pripravaka na ljekarski recept.
Međutim, da bi dobio zeleno svjetlo u Parlamentu BiH, ovaj zakon čekao je punu deceniju. “Politika je svoje uradila, sada su na redu stručnjaci”, poručuje predlagač.
Politika interesa protiv života građana
Na kraju, slika bh. parlamentarne stvarnosti ostaje porazna. Dok se u javnosti vode vještačke bitke o “evropskom putu” i zaštiti nacionalnih interesa, podaci i izjave sagovornika razotkrivaju surovu pozadinu: svaki neusvojeni zakon ima svoju cijenu koju ne plaćaju političari, već građani – na benzinskim pumpama, u prodavnicama i na cestama.
Bilo da se radi o jeftinijem gorivu, hljebu bez poreza ili pravu oboljelih na lijek, svaka inicijativa udara u nevidljivi, ali neprobojni zid stranačkih trgovina lokacijama i utjecajem. Činjenica da se o medicinskom kanabisu pregovaralo deceniju, a da se na provedbu već usvojenih zakona čeka mjesecima zbog “nedostatka obrasca”, najbolje ilustruje ambis između potreba naroda i prioriteta vlasti.
Dok se zakoni o jeftinijoj hrani i gorivu godinama stavljaju po strani, a građanima se poručuje da država ne može ostati bez prihoda, jedan od delegata podsjeća na drugu stranu medalje:
“Mi imamo situaciju da parlamentarci primaju plate i do 7.000 KM, a da se pri tome rijetko pojavljuju na poslu. Uz to, troše se hiljade maraka na službene telefone i reprezentacije. Dok obični ljudi razmišljaju kako preživjeti mjesec, država godišnje troši milione na plate ljudi koji u Domu naroda usvoje tek pet zakona za godinu dana.”
Dok se čeka na iduće zasjedanje Doma naroda, radna mjesta u industrijskom sektoru i standard svakog pojedinca ostaju taoci “ladica” u kojima se “kisele” rješenja za bolji život. U toj utrci s vremenom, Bosna i Hercegovina ne gubi samo korak s Evropom, već i povjerenje onih koji je svojim radom i porezima održavaju u životu.
