Reforma Bosne i Hercegovine: Nijedno od 113 obećanja prema EU nije ispunjeno
Reforma Bosne i Hercegovine zapela je na samom početku. Iako su se vlasti obvezale provesti 113 ključnih mjera do 2027. godine, dosad nije provedena nijedna. Ovi podaci proizlaze iz Reformske agende upućene Europskoj komisiji.
Rokovi za većinu mjera postavljeni su za kraj 2025. ili 2026. godinu. Međutim, većina obveza nije stigla ni u fazu nacrta. Ovakvo kašnjenje direktno ugrožava pristup gotovo milijardu eura bespovratnih sredstava.
Ključne oblasti reforme su potpuno blokirane
Bosna i Hercegovina nije ispunila nijedno od 113 obećanja prema EU u ključnim sektorima. Primjerice, nisu doneseni novi zakoni o državnom sudu. Tržište struje i plina nije liberalizirano, niti je formirana burza električne energije.
Zemlja također nije uspostavila jedinstveni registar građana. Nedostaju objedinjeni podaci o uplati poreza, zaposlenosti, imovini, penzijama, zdravstvu i obrazovanju. Federacija je tek započela izradu zakonskog okvira za ovaj registar. Republika Srpska nije ni pokrenula taj proces.
Zbog zastoja u reformi prijeti gubitak stotina milijuna eura
Zbog ovog zastoja, BiH nije potpisala ni osnovne sporazume s EU. Stoga nije povukla ni prvih 70 milijuna eura grantova. Ovo dovodi u pitanje cjelokupni paket pomoći namijenjen transformaciji energetskog sektora, modernizaciji cesta i željeznica te digitalizaciji društva.
Nadležna europska komesarka za proširenje uputila je pismo vlastima s jasnim upozorenjem. Istaknula je da BiH riskira gubitak stotina milijuna eura. Krajnji rok za provedbu reformi je decembar 2026. godine. Naglasila je i da produženja ovog roka neće biti. Ukoliko provedba ne započne, najavljeno je umanjenje planiranog iznosa od gotovo milijardu eura.
Pravosuđe i borba protiv korupcije i dalje su kamen spoticanja
Ključni dio reforme Bosne i Hercegovine odnosi se na jačanje pravosuđa. Novi zakoni o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) trebali bi ojačati neovisnost sudstva i uvesti provjere imovinskih kartona. Međutim, politički dogovor o njihovom sadržaju još nije postignut.
Analitičari za borbu protiv korupcije ističu konstantne otpore. Naglašavaju da se opstruira uspostavljanje jačih mehanizama odgovornosti. Smatraju da je strankama na vlasti važno zadržati kontrolu nad pravosuđem i etničku raspodjelu funkcija.
Nisu doneseni ni zakoni o zaštiti prijavitelja korupcije, o sukobu interesa, niti o javnim nabavama. Zastoj je evidentan i u energetskom sektoru. Bosna i Hercegovina se nije uskladila s Trećim energetskim paketom EU. Stoga se očekuju i kazne iz EU, posebno zbog nepostojanja mehanizama za trgovanje emisijama.
Digitalizacija je na čekanju, a zemlja i dalje bez 5G mreže
Planirana sredstva EU-a trebala su omogućiti digitalnu transformaciju. To uključuje uvođenje elektroničkog identiteta, e-potpisa i digitalnih javnih usluga. No, ključni zakon o digitalnom identitetu i uslugama nije usvojen.
Zbog toga Bosna i Hercegovina ostaje jedina europska zemlja bez brzog interneta pete generacije (5G). Ova činjenica dodatno udaljava zemlju od europskih standarda i modernog poslovnog okruženja.
Politika kao glavna prepreka provedbi reformi
Zastupnici u parlamentu potvrđuju da je politička fragmentacija glavna prepreka. Dok s jedne strane traže razgovor o Reformskoj agendi, iz Vijeća ministara poručuju da nisu dužni prisustvovati sjednicama na tu temu. U pozadini se naslućuju međusobni politički dogovori koji blokiraju ratifikaciju sporazuma.
Dio stručne javnosti poručuje da se odgovornost ne može prebacivati na nositelje pravosudnih funkcija. Oni podsjećaju da je svima jasno tko donosi zakone. Ipak, opći je zaključak da uspjeh reforme ovisi o stvarnoj političkoj spremnosti za promjene.
Ovakvo stanje već je rezultiralo konkretnim gubicima. Procjenjuje se da je BiH već izgubila značajan iznos potencijalne pomoći EU. Daljnjim odgađanjem, zemlja može ostati bez ukupno milijardu eura podrške za ključne investicije.
