Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo da znaju koliko je zagađen vazduh, voda, zemljište i ko su zagađivači. Alat za tu vrstu informacija decenijama postoji, PRTR protokol, ali kod nas još nije zaživio, piše Impuls portal.
PRTR protokol (Protokol o registrima ispuštanja i prenosu zagađujućih materija) je prvi pravno obavezujući međunarodni sporazum koji garantuje javnosti slobodan i besplatan pristup podacima o zagađenju životne sredine.
Usvojen je 2003. godine u Kijevu kao dodatak Aarhuškoj konvenciji. Njegov glavni cilj je da natjera države da kreiraju javne, online baze podataka u kojima građani mogu tačno vidjeti ko, gdje i koliko zagađuje vazduh, vodu i zemljište. Bosna i Hercegovina je potpisala protokol još 2003. godine, ali ga na državnom nivou još uvijek nije zvanično ratifikovala.
„Mi smo potpisali da ćemo ga usvojiti, uzeli smo u više navrata novac da bi implementirali to. To znači potrošeno je već puno evropskih para na uspostavljanje sistema, kočnica uspostavljanju sistema je jednostavna – nemogućnost da se političari dogovore da to bude na državnom nivou, što je preduslov i način na koji treba da funkcioniše država kao takva“, rekao je ovo Denis Žiško u video izjavi Aarhus centra u BiH.
„PRTR protokol, ukoliko bi ga Bosna i Hercegovina ratifikovala onda bi to pred naše institucije postavilo dodatnu obavezu gdje bismo mi morali prikupljati te podatke, učiniti ih javno dostupnim i gdje bismo morali slati te zbirne podatke u evropsku bazu podataka kako bi ti podaci bili vidljivi“, kaže prof. dr Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici i predsjednik upravnog odbora “Eko Forum Zenica”.
On dodaje da operateri dostavljaju informacije i izvještaje o emisijama i te se informacije ubacuju u tu bazu, međutim bez javnog pristupa da ta baza podataka bude dostupna građanima ona nema svoju svrhu.
„Institucijama bi ta baza mogla da posluži kod izdavanja okolišnih dozvola da na jednom mjestu imaju sve podatke. Prilikom obnavljanja okolišnih dozvola mogu da vide da li je taj privredni subjekt zaista učinio nešto za zaštitu okoliša“, istakao je Lemeš.
Žiško je dodao da u našoj državi ne moramo imati mjerne instrumente da izmjerimo zagađenje.
„Mi samo otvorimo prozor, pomirišemo zrak i znamo da je zagađen. Znamo odakle dolazi i znamo da je prekomjerno zagađenje. Znači, još jedan alat koji će nama dokazati nešto što znamo otvorivši prozor. Nisam siguran da će moći puno pomoći građanima, ali bi trebao pomoći sistemu koji treba da funkcioniše i da kažnjava te koji su dokazano, kroz takve alate, zagađivači“, naglasio je on.
Iz Aarhus centra u BiH navode da samim nepristupanjem PRTR protokolu, BiH pokazuje nespremnost da se sistemski bavi emisijama zagađenja. Podaci iz PRTR protkola bi pokazivali koliko zagađivači i vlasti ulažu u sisteme zaštite životne sredine. Iz Aarhus centra još navode da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala da će podatke o zagađenju učiniti javno dostupnim. To je ujedno i jedan od uslova pridruživanju Evropskoj uniji. Iz ove organizacije poručuju da je vrijeme za ratifikaciju PRTR protokola.
U BiH najveći zagađivači su termoelektrane. To je pokazao i zadnji izvještaj organizacija CEE Bankwatch Network za 2026. godinu, “Comply or Close“ (Prilagodi se ili zatvori), gdje je Bosna i Hercegovina drugu godinu za redom bila najveći regionalni emiter sumpor-dioksida (SO₂) iz termoelektrana na ugalj. Termoelektrane u BiH ispustile su alarmantnih 196 940 tona SO₂, čime smo postali ubjedljivo najgori u regiji.
