Paradoks bh. ekonomije: Puna kasa od 2,16 milijardi KM, sve više firmi, ali sve manje radnika
Stabilni prihodi i rekordan promet
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine objavila je ohrabrujuće podatke o punjenju budžeta za prvi kvartal 2026. godine. Porezni obveznici su u prva tri mjeseca uplatili ukupno 2.159.940.276 KM javnih prihoda. Ovaj iznos potvrđuje kontinuitet stabilnog priliva u kase federalnog, kantonalnih i općinskih budžeta, kao i fondova vanbudžetske potrošnje.
Na visoku ekonomsku aktivnost dodatno ukazuje podatak o prometu evidentiranom putem fiskalnih kasa. Na području FBiH instalirano je ukupno 110.660 fiskalnih uređaja, a samo u martu mjesecu kroz njih je prošlo nevjerovatnih 6.366.790.049,89 KM (šest milijardi i 366 miliona KM). Ovaj podatak sugerira da potrošnja i promet roba i usluga ne jenjavaju, uprkos globalnim ekonomskim izazovima i inflatornim pritiscima.
Rast biznisa: Više od 3.000 novih firmi za godinu dana
Pozitivan signal dolazi i iz sektora preduzetništva. Na dan 31. marta 2026. godine u Federaciji BiH registrovano je 135.308 aktivnih poslovnih subjekata, uključujući matične firme, poslovne jedinice i podružnice. U odnosu na isti period prošle godine (132.195), broj aktivnih firmi porastao je za 3.113, što predstavlja rast od približno 2,35%.
Ovaj rast ukazuje na povoljniju poslovnu klimu, povećano interesovanje za samozapošljavanje i registraciju novih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Geografski gledano, najveća koncentracija poslovne aktivnosti i dalje je u Sarajevskom kantonu, pri čemu se Općina Centar Sarajevo izdvaja kao apsolutni lider po broju instaliranih fiskalnih uređaja (čak 7.298), dok je Općina Ilidža ostvarila najveći pojedinačni promet u martu, premašivši 526 miliona KM.
Crveno svjetlo: Tržište rada u kontrakciji
Međutim, analiza podataka o zaposlenosti otkriva zabrinjavajući trend koji je u suprotnosti sa rastom prihoda i broja firmi. Na kraju marta 2026. godine, broj zaposlenih prema prebivalištu iznosio je 541.829. Ovo predstavlja nastavak blagog, ali kontinuiranog pada:
- Januar 2026: 542.373 zaposlenih
- Februar 2026: 542.080 zaposlenih
- Mart 2026: 541.829 zaposlenih
Iako je pad nominalno mali (svega 544 radnika manje u odnosu na januar), trend smanjenja zabrinjava jer se dešava uporedo sa otvaranjem novih firmi i rekordnim prometom.
Analiza paradoksa: Kako rastu prihodi i firme, a pada broj zaposlenih?
Ovaj fenomen nije jedinstven samo za Bosnu i Hercegovinu, ali je simptomatičan za strukturne promjene na tržištu rada. Postoji nekoliko ključnih faktora koji objašnjavaju ovu diskrepanciju:
- Automatizacija i digitalizacija: Nove firme, posebno u sektoru usluga i trgovine, sve više koriste tehnologiju (samouslužne kase, softveri za upravljanje) koja smanjuje potrebu za dodatnom radnom snagom po jedinici prometa.
- Prelazak u sivu zonu rada: Moguće je da dio radnika iz formalnog sektora prelazi u neformalni (rad na crno) ili se odjavljuje s biroa zbog odlaska u inostranstvo (njemačko, slovenačko ili hrvatsko tržište rada).
- Optimizacija troškova: Zbog rasta minimalne plate i poreznog opterećenja na rad, postojeće firme možda smanjuju broj zaposlenih kako bi održale profitabilnost, dok se nove firme osnivaju kao “jednočlane” (paušalni obrti ili konsultantske agencije) bez namjere zapošljavanja većeg broja ljudi.
- Demografski odliv: Kontinuirani pad broja radno sposobnog stanovništva usljed iseljavanja direktno utiče na statistiku zaposlenosti, bez obzira na ekonomsku aktivnost preostalih firmi.
Zaključak: Stabilnost prihoda vs. izazov radne snage
Podaci za prvi kvartal 2026. godine predstavljaju dvostruku sliku bh. ekonomije. S jedne strane, javne finansije i poslovni promet su izuzetno stabilni, što omogućava redovnu isplatu penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru. S druge strane, stagnacija i blagi pad zaposlenosti signaliziraju da ekonomski rast nije inkluzivan i da ne stvara dovoljno novih radnih mjesta za domaće stanovništvo.
Dodatnu pažnju treba obratiti na disbalans u prometu; podatak od 6,3 milijarde KM prometa u samo mjesec dana ukazuje na izraženu potrošnju, koja djelimično može biti posljedica inflacije (iste količine robe po višim cijenama), a ne nužno realnog rasta standarda građana.
U narednom periodu, kreatori ekonomskih politika u FBiH moraće se fokusirati na mjere koje će rast broja firmi pretvoriti u rast kvalitetne zaposlenosti, kako bi se spriječio dalji odliv radne snage i osigurala dugoročna održivost penzionog i zdravstvenog sistema.
