Paradoks tržišta rada u FBiH: Više od 240.000 nezaposlenih, a građevina i ugostiteljstvo prazni
U Federaciji Bosne i Hercegovine zvanično je evidentirano više od 240 hiljada nezaposlenih osoba, dok istovremeno poslodavci upozoravaju na hronični nedostatak radne snage, posebno u ključnim sektorima poput građevinarstva, ugostiteljstva i turizma. Ovaj paradoks uskoro bi trebalo da ublaže izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, čiji je prijedlog već usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a sada se očekuje i pred delegatima Doma naroda.
Brže dozvole i lista deficitarnih zanimanja
Suština predloženih izmjena ogleda se u skraćivanju administrativnih procedura i olakšavanju angažmana strane radne snage. Dosadašnja praksa pokazala se kao neefikasna i skupa za privredu – proces dobijanja radne dozvole za strance često je trajao i do devet mjeseci, uz obavezu dokazivanja da na domaćem tržištu nema odgovarajućeg kadra.
Novim zakonskim rješenjem uvode se precizniji rokovi. Poslodavci će zahtjev za produženje ili izdavanje dozvole podnositi najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka prethodne, dok će nadležne kantonalne službe za zapošljavanje rješenje morati donijeti u roku od 30 dana od podnošenja urednog zahtjeva.
Kao jedna od ključnih novina uvodi se i zvanična lista deficitarnih zanimanja. Ona će omogućiti da se u profesijama gdje domaće radne snage objektivno nema, procedura zapošljavanja stranaca dodatno ubrza i pojednostavi. Prema podacima iz prethodne godine, u Federaciji je izdato više od 2.500 radnih dozvola za strane radnike, a taj broj bi u narednom periodu mogao značajno rasti.
Parcijalno rješenje bez suštinske reforme
Iako poslodavci pozdravljaju ubrzanje procedura, iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH upozoravaju da ove izmjene predstavljaju samo djelimično, parcijalno rješenje. Ključni kamen spoticanja ostaje nedostatak sistemske reforme tržišta rada.
Aktuelni paradoks, gdje se na evidencijama biroa vodi gotovo četvrt miliona ljudi, a privreda zapošljava strance, ukazuje na duboku neusklađenost između zvanične statistike i realnog stanja na terenu. Procjene sugerišu da značajan dio osoba na evidencijama Zavoda za zapošljavanje nisu aktivni tražioci posla – bilo zbog rada u sivoj ekonomiji, nedostatka odgovarajućih kvalifikacija ili trajne neaktivnosti.
Reforma koja bi razdvojila aktivne od neaktivnih tražilaca posla, predviđena novim Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, nije usvojena u Federalnom parlamentu. Bez tog zakonskog okvira, evidencije će i dalje prikazivati nerealnu sliku ponude radne snage, a poslodavci će biti primorani da rješenje traže u uvozu radnika, uprkos sporim kvotama koje su na nivou BiH među najrestriktivnijima u regionu.
U vakumu između odlazaka i birokratije
Dok domaća radna snaga nastavlja trend iseljavanja ka zemljama Evropske unije, privreda Federacije BiH nalazi se u sve većem vakuumu. Bez sveobuhvatne reforme tržišta rada i aktivacije domaćih resursa, ubrzavanje procedura za strance, iako neophodno, rizikuje da postane tek kratkoročni flaster na sistemsku ranu koja prijeti daljim produbljivanjem ekonomskih pritisaka.
