Dramatično na bh. putevima: Smrtnost porasla za gotovo 30 posto, svaki dan prosječno 117 udesa
Stanje sigurnosti na putevima u Bosni i Hercegovini poprima alarmantne razmjere. Prema najnovijim statističkim podacima, prošle godine zabilježen je porast smrtnosti u saobraćajnim nezgodama od gotovo 30 posto u odnosu na godinu ranije. Stručnjaci upozoravaju da su razlozi višestruki i kreću se od ljudskog faktora do decenijski zapostavljene infrastrukture.
Svakodnevnica na bh. cestama donosi u prosjeku 117 saobraćajnih udesa. Stupci crnih hronika iz dana u dan svjedoče o rastućem broju poginulih i povrijeđenih, no o težini posljedica najčešće razmišljaju tek oni koji su ih iskusili na vlastitoj koži.
Jedan od sagovornika, koji je život nastavio u invalidskim kolicima, posvjedočio je koliko je tanka linija između rutinske vožnje i tragičnog epiloga. “Bio sam potpuno zdrav porodičan čovjek koji je tek zasnivao život. Jedan trenutak nepažnje – nevezan pojas i saobraćajna nezgoda koja nije bila ni velika ni strašna – doveo je do toga da cijeli život provedem u kolicima s teškim povredama. Jedna sekunda, jedna pogrešna odluka, i sve se promijeni,” kazao je ispovijest iz udruženja žrtava saobraćajnih nezgoda.
Statistika koja plaši: 42.000 udesa, život izgubilo 288 osoba
Tokom prošle godine na putevima u Bosni i Hercegovini dogodilo se više od 42 hiljade saobraćajnih nezgoda. To je za gotovo 7 hiljada udesa više nego godinu ranije. U tim nesrećama život je izgubilo 288 osoba, dok je više od 11 hiljada zadobilo povrede različitog stepena. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su u teškim nesrećama sve češće učesnici mladi vozači.
Mišljenja građana na ulicama su podijeljena, ali većina prepoznaje opasnost. Dok jedni predlažu da se ugledamo na evropske standarde i ograničimo snagu automobila koje smiju voziti mladi, drugi ističu nesigurnost na pješačkim prelazima i manjak kulture u saobraćaju. “Nije stvar samo u omladini, ko je naučio griješiti, griješit će uvijek,” stav je jednog od anketiranih građana.
Kombinacija neodgovornosti, blagih kazni i loših puteva
Ključni uzroci ovakvog stanja su dobro poznati, ali se po njima slabo djeluje. U domenu ljudskog faktora prednjače: neprilagođena brzina uslovima na putu, grubo nepoštivanje saobraćajnih propisa, te vožnja pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Sagovornici su saglasni da je kaznena politika u ovoj oblasti i dalje preblaga da bi djelovala odvraćajuće.
Međutim, struka upozorava da se ne smije zanemariti ni stanje putne infrastrukture. Dok se vozači pozivaju na oprez, mnogi putevi su jednostavno zastarjeli i neopremljeni za savremeni intenzitet saobraćaja. *”Dinamika izgradnje autoputeva, brzih cesta i obnova magistralnih pravaca ne zadovoljava osnovne kriterije sigurnosti. Svjedoci smo da izgradnja koridora 5C traje već decenijama, a mreža magistralnih cesta je u prilično zastarjelom stanju, građena još 80-ih godina prošlog vijeka,”* pojašnjava saobraćajni vještak.
Uprkos sporoj realizaciji infrastrukturnih projekata i potrebi za strožom kaznenom politikom, mnogi smatraju da je ključ promjene upravo u rukama svakog pojedinca za volanom. Rješenje traži veću odgovornost, poštivanje ograničenja brzine i razvijanje svijesti da sekunda nepažnje može imati trajne posljedice.
