Federacija se zadužuje za nevjerovatnih 800 miliona KM
Skoro svake sedmice građani mogu pročitati vijest o tome kako se entitetska vlada zadužila za trideset, pedeset ili sto miliona maraka emisijom trezorskih zapisa. Razlog je jednostavan i zabrinjavajuć: potrebno je omogućiti redovne budžetske isplate jer je ovogodišnji planirani budžet u velikoj mjeri predviđen da se formira iz kreditnih sredstava. Zastupnici opozicije na ovu su praksu upozoravali još prilikom usvajanja budžeta, naglašavajući da se radi o neodrživom modelu finansiranja tekuće potrošnje.
Nakon što se prošle godine vlast zadužila za sedamsto miliona maraka na Londonskoj berzi, u okviru ovogodišnjeg planiranog zaduženja od ukupno milijardu i po maraka na međunarodnom tržištu, federalna vlada izradila je zaključak o novom plasmanu obveznica. Ovoga puta radi se o iznosu od osamsto miliona maraka, a cijeli proces bit će sproveden uz pomoć strane kompanije specijalizirane za pružanje pravne pomoći na Londonskoj berzi. Podatak je užasavajući jer jasno pokazuje da izvršna vlast finansijska sredstva potrebna za pokrivanje tekućih rashoda sistemski pronalazi isključivo kod kreditora, umjesto u realnoj ekonomiji i reformama.
Odobren je angažman pravnog savjetnika iz renomirane međunarodne advokatske firme sa sjedištem u Londonu, koja zapošljava oko sedamsto pravnika specijaliziranih za korporativno, porezno i pravo intelektualnog vlasništva, kao i za energetske projekte. Ugovorni angažman potpisat će resorno ministarstvo finansija. Također, odobren je i angažman zajedničkih vodećih menadžera iz reda velikih međunarodnih i regionalnih banaka, uključujući američku, njemačku i austrijsku bankarsku grupaciju. Smatra se kako je predložena struktura naknada koje će se isplaćivati bankama tržišno utemeljena, no ostaje pitanje koliko će ti troškovi posredovanja dodatno opteretiti već napete javne finansije.
Kako bi se ekonomska pozicija entiteta što bolje prezentirala međunarodnim investitorima, formiran je poseban tim od pet službenika iz redova federalnih ministarstava. Njihov zadatak bit će prezentacija makroekonomskih pokazatelja, okvira fiskalne politike, stanja javnih finansija te podjela strateških sektorskih informacija i prioriteta ekonomske politike.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se već nekoliko mjeseci javno govori o poteškoćama vlasti da se zaduži u željenom obimu. Strani investitori pokazuju sve veću dozu nepovjerenja u tekuću likvidnost i sposobnost otplate nagomilanih dugova. Najbolji pokazatelj toga jeste nedavni slučaj kada je prilikom jedne emisije obveznica, umjesto planiranih pedeset miliona maraka, vlada uspjela prikupiti svega trideset miliona.
U tom kontekstu važno je podsjetiti da je resorno ministarstvo finansija nedavno poslalo zahtjev za dostavu prijedloga za angažman konsultantske pomoći specijalizirane za englesko pravo i američki federalni zakon o vrijednosnim papirima. Ovaj detalj ukazuje na sve složenije procedure i pravne zahtjeve koje međunarodno tržište nameće, a koji dodatno usložnjavaju i poskupljuju proces zaduživanja.
Budžet Federacije Bosne i Hercegovine maksimalno je rastegnut kako bi se stvorio dojam socijalne osjetljivosti vlasti. Isplate svih socijalnih davanja, sasvim slučajno tokom izborne godine, porasle su znatno iznad realnih mogućnosti prikupljanja prihoda. Taj višak rashoda sada se puni sredstvima stranih banaka i njihovih domaćih ispostava, samo kako bi se zadovoljio donji minimum funkcionisanja sistema i izbjegla potpuna blokada računa.
Sada, kada entitet zbog katastrofalne ekonomske politike traži od svih ministarstava, uprava, upravnih organizacija i drugih federalnih institucija da što prije dostave podatke potrebne za dubinsku analizu (due diligence), postaje jasno da veći bh. entitet nažalost prati ekonomsku sudbinu manjeg entiteta, koji se već godinama nalazi u ozbiljnim finansijskim problemima.
Kontinuirano zaduživanje radi pokrivanja tekućih budžetskih obaveza, uz sve slabiji interes investitora i otežano prikupljanje planiranih sredstava, ukazuje na duboke strukturne slabosti fiskalne politike. Vlast se gotovo kao pravilo oslanja na kratkoročna rješenja koja dodatno opterećuju javne finansije i prebacuju teret duga na buduće generacije. Ukoliko se ovaj trend nastavi, Federacija BiH mogla bi se suočiti s ozbiljnim finansijskim posljedicama, uključujući nemogućnost refinansiranja postojećih obaveza, pritisak na valutni odbor i neminovno rezanje ionako skromnih budžetskih izdataka za javne usluge i investicije. Ovo nije samo pitanje ekonomije, već i pitanje elementarne odgovornosti prema građanima koji će ovaj dug vraćati decenijama.
