Političke blokade i spore reforme: Kako je evropski put BiH zapeo u ćorsokaku
Iako Bosna i Hercegovina od decembra 2022. formalno nosi status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a u martu 2024. dobila je i uslovno “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora, njen put ka Briselu i dalje je obilježen hroničnim zastojima, političkim turbulencijama i odsustvom istinske reformske volje. Dok se u javnosti, naročito pred izbore, često govori o evropskoj perspektivi kao strateškom cilju, konkretni pomaci na terenu ostaju krajnje ograničeni, a entuzijazam građana polako se topi pred realnošću svakodnevnih političkih drama.
Unutrašnje nesuglasice kao ključna kočnica
Srž problema leži u duboko ukorijenjenim političkim nesuglasicama koje proizlaze iz složene ustavne arhitekture zemlje. Dejtonski mirovni sporazum, koji je zaustavio rat, stvorio je državu sa dva entiteta, deset kantona i distriktom Brčko, što je rezultiralo nefunkcionalnim sistemom s više od 150 ministarstava i oko 1500 nivoa vlasti. Umjesto da služi kao platforma za kompromis, ovakva struktura danas je poligon za međusobne blokade, gdje jedan nivo vlasti često koči odluke drugog, a energija se troši na međusobne optužbe i borbu za politički utjecaj. Posljedica je ta da zakoni ključni za evropske integracije — oni koji se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, javne nabavke, medijske slobode i upravljanje migracijama — mjesecima, a nerijetko i godinama stoje u ladicama.
Šta konkretno nedostaje?
Evropska unija je kroz 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije jasno definisala šta očekuje od Bosne i Hercegovine. Iako se određeni pomaci mogu evidentirati — poput ratifikacije nekih međunarodnih sporazuma, djelimične reforme javne uprave ili poboljšanja tehničke saradnje s institucijama EU — ključni strukturni problemi ostaju nedirnuti:
- Vladavina prava: Reforma pravosuđa, naročito Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), zapela je zbog političkog pritiska na nosioce pravosudnih funkcija i otpora unutar samih institucija.
- Borba protiv korupcije: Iako postoje strategije i akcioni planovi, broj pravomoćnih presuda za visokoprofilne slučajeve ostaje zanemariv. Korupcija je sistemski problem koji razjeda povjerenje građana, ali i blokira ekonomski razvoj i strane investicije.
- Funkcionalnost institucija: Mehanizam koordinacije po pitanju EU poslova, usvojen nakon višegodišnjih pregovora, i dalje funkcioniše sporo i neefikasno, što otežava jedinstven nastup zemlje pred Briselom.
- Sloboda medija i građanski prostor: Novinari su izloženi napadima, pritiscima i tužbama, a zakonodavstvo o transparentnosti vlasništva nad medijima ostaje na čekanju.
Zaostajanje za regionom i geopolitička dimenzija
Dok se BiH bavi unutrašnjim sporovima, susjedne zemlje koje su nekada bile u sličnoj poziciji — poput Crne Gore i Srbije — vode pregovore već godinama i otvaraju poglavlja, iako se i one suočavaju sa sopstvenim izazovima. Čak i Albanija i Sjeverna Makedonija, koje su dugo čekale, danas su ispred Bosne i Hercegovine na tom putu. Ovo zaostajanje ne samo da slabi poziciju BiH u regionu, već je čini manje otpornom na geopolitičke uticaje, naročito u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i pokušaja destabilizacije Zapadnog Balkana.
Paradoksalno, rat u Ukrajini donio je novu dinamiku u politiku proširenja EU, a Zapadni Balkan ponovo je stavljen na agendu. Bosna i Hercegovina nije uspjela da u dovoljnoj mjeri iskoristi taj zamah — ne samo zbog unutrašnjih blokada, već i zbog sve izraženije retorike otvorenog osporavanja državnih institucija, što stvara dodatnu nestabilnost i odbija potencijalne investitore.
Postoji li izlaz?
Uprkos sumornoj slici, naznake potencijala ipak postoje. Evropska unija je, uslovljavajući otvaranje pregovora konkretnim reformama, poslala poruku da su vrata i dalje otvorena, ali da više neće biti popusta za “političku nestabilnost”. Pozitivan signal mogu predstavljati i zahtjevi građanskog društva koje sve glasnije traži odgovornost i konkretne rezultate, kao i sve veći pritisak međunarodne zajednice da se ključne reforme usvoje bez odlaganja.
Ključ za otključavanje evropskog puta leži u političkoj volji koja će nacionalne interese podrediti evropskoj budućnosti za koju se, prema anketama, i dalje zalaže većina građana. Sve dok se energija troši na dnevno-političke obračune, a ne na izgradnju institucija i vladavine prava, Bosna i Hercegovina će ostati zaglavljena u čekaonici — sa statusom kandidata koji sve više liči na prazno slovo na papiru, a ne na stvarnu etapu ka članstvu.
