Više od 4,5 milijardi KM napustilo BiH u 2025: Legalni odliv kapitala nastavlja da raste
Više od 4,5 milijardi konvertibilnih maraka izneseno je iz Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Riječ je o legalnim tokovima novca prijavljenim carinskim organima, a najveći dio odliva odnosi se na aktivnosti komercijalnih banaka koje posluju u zemlji.
Prema zvaničnim evidencijama, zabilježeno je ukupno 1.036 pojedinačnih slučajeva prenosa novca preko državne granice, u ukupnoj vrijednosti od 4.529.171.301 KM. Poređenja radi, tokom 2024. godine evidentirana su 852 slučaja u vrijednosti od 4,34 milijarde KM, što ukazuje na nastavak i blago ubrzanje trenda visokog odliva kapitala.
Bankarski sektor kao glavni kanal odliva
Ekonomski analitičari objašnjavaju da najveći dio ovih sredstava iznose strane banke koje dominiraju domaćim finansijskim tržištem. Prema procjenama, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je u pretežnom stranom vlasništvu. Takva vlasnička struktura omogućava matičnim bankama u inostranstvu da profit ostvaren na domaćem tržištu redovno transferišu u svoje centrale. Ova praksa je zakonita – banke imaju pravo da iznose legalno stečenu dobit – ali sve češće se postavlja pitanje njene dugoročne održivosti i uticaja na domaću ekonomiju.
Stručnjaci upozoravaju da se radi o dugogodišnjoj praksi koja razotkriva jednu od strukturnih slabosti domaćeg finansijskog sistema. Glavni prigovor je to što se dobit ostvarena u Bosni i Hercegovini rijetko reinvestira u zemlji. Umjesto da se kapital usmjeri u kreditiranje privrede, infrastrukturne projekte ili razvojne fondove, on napušta granice i završava na računima centrala u Milanu, Beču, Frankfurtu ili Ljubljani.
Fizička lica i drugi tokovi
Osim banaka, dio novca iz zemlje iznose i fizička lica, posebno ona koja imaju poslovne, porodične ili druge finansijske veze sa inostranstvom. To uključuje transfere po osnovu kupovine nekretnina u inostranstvu, plaćanja skupih medicinskih tretmana, investiranja u strane poslovne poduhvate, kao i prenos štednje iz predostrožnosti.
Posebnu kategoriju čine i pravna lica koja, u skladu sa svojim poslovnim planovima, prebacuju sredstva na račune u inostranstvu radi plaćanja uvoza, servisiranja ino-kredita ili finansiranja povezanih firmi u regionu.
Regulatorni okvir i neiskorištene poluge
Prema važećim propisima, iz Bosne i Hercegovine je bez posebne dozvole moguće iznijeti do 20.000 KM. Svi veći iznosi zahtijevaju saglasnost nadležnih institucija i obaveznu prijavu carinskim organima. Sistem, dakle, omogućava uvid i kontrolu. Međutim, pitanje koje se nameće jeste da li su postojeći mehanizmi dovoljni i da li država može učiniti više da podstakne zadržavanje kapitala na domaćem tržištu.
Ekonomisti sugerišu nekoliko mogućih instrumenata: poreske olakšice za reinvestiranu dobit, povoljnije uslove za dugoročno oročavanje sredstava u domaćim bankama, ciljane subvencije za kreditiranje proizvodnih sektora, kao i jačanje domaćih investicionih fondova koji bi ponudili konkurentne prinose na domaćem tržištu.
Godinama prisutan, ali sve teži problem
Iako ovaj trend nije nov niti predstavlja iznenadnu pojavu, njegova postojanost i obim izazivaju sve veću pažnju javnosti. Kada se godišnje iz zemlje iznese iznos koji premašuje milijardu konvertibilnih maraka, a istovremeno se građani suočavaju sa smanjenom kreditnom aktivnošću banaka, rastom troškova života i nedostatkom kapitala za razvoj preduzetništva, postavlja se legitimno pitanje: po kojem modelu se ova ekonomija razvija i u čijem interesu?
Dok banke posluju u skladu sa zakonom i odgovaraju svojim akcionarima, odluka o tome gdje će profit završiti ostaje na njima. Ako domaći regulatorni okvir ne ponudi dovoljno atraktivne razloge da taj novac ostane u BiH, slika odliva kapitala iz godine u godinu će se ponavljati – s potencijalno ozbiljnim posljedicama po stabilnost i rast domaće ekonomije.
