Nuklearni spor na Uni: Bh. vlasti najavljuju međunarodnu arbitražu protiv Zagreba
Spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske oko planiranog odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori ulazi u novu, odlučujuću fazu. Za 14. maj zakazan je sastanak u Ženevi, gdje će predstavnici obiju strana pred međunarodnim tijelima iznijeti svoje argumente. Ovaj datum mnogi ocjenjuju kao prekretnicu u jednom od najosjetljivijih ekoloških i političkih pitanja u regiji.
Planirano odlagalište nalazi se na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, u slivu rijeke Une. Zbog geoloških karakteristika terena i blizine naseljenih područja s obje strane granice, projekt već godinama izaziva ozbiljnu zabrinutost, osobito u pograničnim općinama u BiH, ali i među dijelom hrvatske javnosti i stručne zajednice.
Dok institucije Republike Hrvatske ustrajavaju na stavu da se cijeli proces provodi u skladu s nacionalnim propisima i međunarodnim standardima, vlasti u Bosni i Hercegovini oštro osporavaju tu tvrdnju. S bh. strane ističe se da je Hrvatska prekršila ključne odredbe dvaju temeljnih međunarodnih ugovora – Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO) i Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
U fokusu kritika nalazi se netransparentnost procedure planiranja i donošenja odluka. Iz nadležnih bh. institucija poručuju da građanima i institucijama Bosne i Hercegovine nije omogućen pravodoban i cjelovit pristup informacijama o potencijalnim prekograničnim utjecajima projekta. Također, ističe se da bh. strana nije dobila ravnopravnu priliku za sudjelovanje u procesima procjene utjecaja na okoliš, što je izravno suprotno duhu i slovu spomenutih konvencija.
Zbog svega navedenog, procjenjuje se da je narušeno povjerenje u legitimnost cjelokupnog procesa. Bosanskohercegovačke institucije, uz podršku međunarodnog pravnog tima, intenzivno se pripremaju za predstojeće saslušanje u Ženevi. Naglašava se da neće odustati od zaštite interesa svojih građana i očuvanja okoliša u slivu Une.
Stručna javnost i organizacije civilnog društva s obje strane granice ovaj trenutak vide kao ključan za budućnost projekta, ali i za širi kontekst zaštite okoliša u regiji. Smatra se da postupak pred međunarodnim tijelima može rezultirati izricanjem konkretnih mjera i preporuka koje bi mogle utjecati ne samo na sam projekt na Trgovskoj gori, već i na uspostavljanje čvršćih standarda prekogranične ekološke suradnje na zapadnom Balkanu. Posebno se naglašava da bi sastanak u Ženevi mogao dovesti do jačeg međunarodnog pritiska na Hrvatsku da zaustavi projekt dok se u potpunosti ne provedu transparentne i uključive procedure, u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša i prava javnosti.
Ukoliko međunarodna tijela ne donesu zaključke koji bi išli u smjeru zaustavljanja projekta ili ozbiljne revizije dosadašnjeg procesa, iz Bosne i Hercegovine najavljuje se mogućnost pokretanja dodatnih pravnih mehanizama. Time bi spor mogao prerasti u dugotrajniji proces s potencijalno dalekosežnim posljedicama za bilateralne odnose, ali i za razumijevanje obaveza država u prekograničnom kontekstu kada je riječ o objektima koji nose ekološki rizik.
Sve oči sada su uprte u 14. maj i Ženevu, gdje bi se moglo odlučiti o daljem toku jednog od najozbiljnijih regionalnih pitanja u vezi s okolišem, sigurnošću i međusobnim povjerenjem.
