Kršenje zakona u FBiH: Više od polovine firmi ne poštuje propise
Rezultati opsežnih inspekcijskih nadzora pokazuju zabrinjavajuću statistiku: čak 54 posto obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim propisima. Kršenje zakona u FBiH poprima široke razmjere, što potvrđuju najnoviji podaci s terena. Inspektori Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine proveli su ukupno 248 kontrola širom entiteta, otkrivši brojne nepravilnosti u ključnim privrednim granama.
Kontrole su obuhvatile djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva i pekarstva, kao i druge uslužne sektore. Poseban fokus stavljen je na pravne subjekte koji nisu ispunili zakonsku obavezu predaje finansijskih izvještaja, u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH.
Najčešće nepravilnosti: Siva ekonomija i neizdavanje računa
Tokom provedenih kontrola, inspektori su provjeravali poštivanje više ključnih zakona. To uključuje Zakon o Poreznoj upravi FBiH, Zakon o fiskalnim sistemima, kao i propise o registraciji, kontroli i naplati doprinosa. Rezultati su otkrili sistemske probleme.
U inspekcijskim nadzorima zatečen je 741 prijavljeni radnik. Međutim, otkriven je i 61 neprijavljeni radnik, što direktno ukazuje na problem sive ekonomije. Pored rada na crno, inspektori su otkrili 14 objekata koji su djelatnost obavljali bez odobrenja za rad nadležnog organa. Zabilježeno je i osam obveznika bez instaliranog fiskalnog uređaja. Najmasovniji prekršaj odnosio se na neevidentiranje prometa: čak 65 obveznika nije izdavalo fiskalne račune.
Zbog ovih utvrđenih nepravilnosti, inspektori su bili primorani zapečatiti 36 objekata. Također, u 136 slučajeva izdati su prekršajni nalozi. Ukupan iznos izrečenih novčanih kazni za ove teške prekršaje dosegao je 479.350 KM.
Kazne za nepredavanje finansijskih izvještaja
Pored terenskih prekršaja, ozbiljne sankcije uslijedile su i zbog administrativnog nepoštivanja propisa. Utvrđeno je da 15 poreznih obveznika nije predalo finansijske izvještaje. Zbog toga su im izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 168.000 KM. Ovaj podatak pokazuje da Porezna uprava podjednako sankcioniše i rad na crno i izbjegavanje papirne dokumentacije.
Pregled nepravilnosti po kantonima
Analiza po kantonima daje detaljan uvid u geografsku rasprostranjenost kršenja zakona u FBiH:
Kanton Sarajevo
Od 47 izvršenih kontrola, zatečeno je 17 neprijavljenih radnika i sedam obveznika koji nisu evidentirali promet. Zbog nepravilnosti zapečaćeno je 10 objekata, a izdati prekršajni nalozi iznose 47.500 KM.
Tuzlanski kanton
U 36 kontrola otkriveno je 10 neprijavljenih radnika i 12 obveznika bez evidentiranog prometa. Četiri objekta radila su bez odobrenja. Šest firmi nije predalo finansijske izvještaje. Izrečene kazne dostižu 138.200 KM, a zapečaćeno je osam objekata.
Zeničko-dobojski kanton
Ovaj kanton prednjači po broju kontrola (44) i zatečenih prijavljenih radnika (195). Inspektori su pronašli 11 neprijavljenih radnika. Zbog rada bez fiskalizacije i neevidentiranja prometa zapečaćeno je devet objekata, a kazne su iznosile 62.800 KM.
Hercegovačko-neretvanski kanton
U 36 kontrola zatečeno je pet neprijavljenih radnika i 11 prekršaja vezanih za fiskalne kase. Četiri obveznika nisu predala izvještaje. Ukupne kazne iznose 81.000 KM.
Srednjobosanski kanton
U 24 kontrole otkriveno je osam neprijavljenih radnika, a tri objekta su radila bez dozvole. Zapečaćena su dva objekta, a izdati prekršajni nalozi u vrijednosti od 40.850 KM.
Zapadno-hercegovački kanton
U 16 kontrola najveći problem bilo je neevidentiranje prometa (pet slučajeva). Kazne su iznosile 42.500 KM.
Unsko-sanski kanton
Od 21 kontrole, otkriveno je sedam neprijavljenih radnika. Četiri objekta su zapečaćena, a kazne iznose 35.700 KM.
Ostali kantoni
U Kantonu 10, od 12 kontrola zapečaćena su dva objekta. U Bosansko-podrinjskom kantonu, u četiri kontrole nije bilo prijavljenih radnika, ali su izrečene kazne od 13.000 KM zbog drugih nepravilnosti. U Posavskom kantonu, u osam kontrola zatečena su dva neprijavljena radnika i izrečene kazne od 4.500 KM.
Aktivnosti usmjerene na jačanje porezne discipline i suzbijanje sive ekonomije se nastavljaju. Cilj je osigurati zakonito poslovanje i zaštititi javne prihode, čime se direktno štite interesi svih građana.
