Anti-SLAPP zakon u RS: Kraj ere sudskog zastrašivanja građana

Zamislite da zbog odbrane pitke vode u svojoj zajednici završite na sudu. Korporacija od vas traži desetine hiljada maraka odštete i sudsku zabranu da o tome uopšte govorite. Ovo nije distopija. To je stvarnost čuvara prirode u BiH, od Kasindolske rijeke do Vareša. Anti-SLAPP zakon u RS sada je na stolu Narodne skupštine i donosi nadu da će ova praksa konačno stati.

Šta su SLAPP tužbe i zašto su opasne?

Takozvane SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv učešća javnosti) postale su moćno oružje. Njihov cilj nije pravda, već iscrpljivanje i ućutkivanje građana kroz skupe sudske procese.

Dakle, investitor ne očekuje pobjedu na sudu. Očekuje da ćete vi odustati. Finansijski pritisak i strah tjeraju ljude na autocenzuru. Upravo zbog toga je borba za anti-SLAPP zakon u RS borba za same temelje demokratije.

Inicijativa Centra za životnu sredinu

Centar za životnu sredinu podnio je zvaničnu inicijativu. Nakon izrade nacrta, koji se oslanja na sličnu inicijativu u FBiH, zakon je dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske na nadležno postupanje.Pravilnik o radu skupštine omogućava razmatranje ovakvih prijedloga od strane građana i organizacija.

Šta donosi anti-SLAPP zakon u RS?

Zakon uvodi poseban mehanizam zaštite za društveno angažovane građane. Štiti one koji su izloženi pritiscima zbog svog javnog djelovanja.

Rano odbacivanje neosnovanih tužbi

Ključna novina je mehanizam “ranog odbacivanja” vidno neosnovane tužbe. To je osnovni alat za borbu protiv zloupotrebe pravosuđa.

Građani bi konačno mogli da traže zaštitu slobode izražavanja. Podnošenjem prijedloga, sud bi prioritetno razmatrao da li je tužba obična zloupotreba. Pri tome bi cijenio cjelokupni kontekst slučaja.

“Sud bi takav zahtjev razmatrao prioritetno i kao posebno pravno pitanje”, naglašavaju iz Centra za životnu sredinu.

Zaštita slobode izražavanja

Uživanje slobode izražavanja i okupljanja su predmet posebne zaštite. Međutim, predloženi zakon ide i korak dalje.

Zaštita se može tražiti i izvan parničnog postupka. Primjenjuje se i na prekršajne, krivične i upravne postupke. Također, štiti od prekomjernih akata organa vlasti koji nisu proporcionalni u demokratskom društvu.

Zaštita od šireg spektra pritisaka

Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, ističe potrebu za širim obimom zaštite.

“Potreba za obimom zaštite ogleda se u recentnoj društvenoj dinamici i sve složenijim načinima suzbijanja angažovanog djelovanja”, kaže Skomorac.

Zakon stoga služi kao pravni alat za prevenciju zloupotrebe. On štiti i od zloupotrebe ovlaštenja javnih funkcionera, što je imperativ zdravih demokratija.

Međunarodne preporuke i put ka EU

Inicijativa za anti-SLAPP zakon u RS nije izolovana. Ona počiva na snažnim međunarodnim preporukama.

Specijalna izvjestiteljica UN-a Mary Lawlor je u februaru 2026. u Ženevi prezentovala izvještaj sa jasnim preporukama za donošenje anti-SLAPP zakona u BiH.

Pored toga, garancije slobode izražavanja prepozante su u Direktivi EU 2024/1069 i Preporukama Vijeća Evrope iz aprila 2024. godine. Usvajanjem ovog zakona ispunjavaju se prioriteti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To direktno pomaže procesu pristupanja EU i harmonizaciji zaštite građana.

Bolni primjeri SLAPP tužbi u BiH

Iza pravnih termina kriju se stvarni ljudi i rijeke. Evo samo nekoliko primjera koji su obilježili borbu za okoliš.

Kasindolska rijeka (Istočno Sarajevo): Školski primjer. Belgijski investitor tužio je mlade aktivistkinje Saru Tuševljak i Sunčicu Kovačević za klevetu. Tražili su odštetu i zabranu javnog govora. Pod pritiskom UN-a i javnosti, tužbe su povučene 2023. godine.

Rijeka Bistrica (Foča): Ekološki aktivisti i novinari ukazali su na nelegalne radove. Državni investitor (ERS) uzvratio je kontratužbama za klevetu kako bi skrenuo fokus sa poništenih ekoloških dozvola.

Rijeka Kruščica (Vitez): Hrabre mještanke su 500 dana branile most. Privatni investitor ih je zasuo tužbama tražeći astronomske odštete za “izgubljenu dobit”. Cilj je bio slomiti lokalno stanovništvo.

Rudnik u Varešu (Adriatic Metals): Međunarodna korporacija poslala je opomene pred tužbu aktivisti Hajrudinu Bilaloviću. Razlog je bila njegova javna zabrinutost za zagađenje pitke vode i sječu šume.

Izvori rijeke Sane (Ribnik): Aktivistima Koalicije za Sanu konstantno su prijetile tužbe za narušavanje poslovnog ugleda dok su dokazivali proceduralne propuste oko MHE “Medna”.

Ovi slučajevi jasno pokazuju zašto je anti-SLAPP zakon u RS prijeko potreban. On vraća balans i štiti javni interes od zloupotrebe moći.