Gubici zbog blokade zakona o električnoj energiji u BiH dostižu stotine miliona
Gubici zbog blokade zakona o električnoj energiji u Bosni i Hercegovini već mjesecima opterećuju domaću ekonomiju. Zbog političkih neslaganja, ključni propis i dalje stoji u parlamentarnoj proceduri, a posljedice direktno pogađaju privredu, izvoznike i potencijalne investitore.
Kako gubici zbog blokade zakona o električnoj energiji utiču na izvoz?
Neusvajanje zakona najteže pogađa proizvođače iz obnovljivih izvora. Bosna i Hercegovina trenutno ne posjeduje mehanizam za izdavanje certifikata koji su neophodni za izvoz energije na tržište Evropske unije. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja s primjenom CBAM mehanizma, koji uvodi dodatne namete za energiju bez odgovarajuće certifikacije.
Zakonom je predviđeno formiranje agencije koja bi izdavala potrebne certifikate. Time bi domaći proizvođači izbjegli dodatna opterećenja i dobili ravnopravan pristup evropskom tržištu. Bez ovog okvira, sva energija iz BiH se pri izvozu tretira kao “prljava”, bez obzira na njeno stvarno porijeklo.
Koliko iznose gubici zbog blokade zakona o električnoj energiji?
Prema procjenama strukovnih udruženja, gubici zbog blokade zakona o električnoj energiji dostižu i do pola milijarde KM godišnje. Ovaj iznos se zasniva samo na postojećim proizvodnim kapacitetima.
U Bosni i Hercegovini je instalirano više od 2.500 elektrana iz obnovljivih izvora, ukupne snage oko 1.500 megavata. Investicije u ovaj sektor premašuju tri milijarde KM. Paradoksalno, ova energija premašuje proizvodnju dvije termoelektrane u Tuzli, ali se pri izvozu tretira kao da dolazi iz neobnovljivih izvora.
Posebno zabrinjava procjena da bi kumulativni gubici za ovu i narednu godinu mogli dostići milijardu maraka. To su sredstva koja bi mogla biti usmjerena u razvoj privrede, nova zapošljavanja i dodatne investicije.
Zašto dolazi do gubitaka zbog blokade zakona o električnoj energiji?
Glavni uzrok gubitaka zbog blokade zakona o električnoj energiji leži u političkom neslaganju oko lokacije buduće berze električne energije. Vijeće ministara BiH predložilo je Mostar kao sjedište, dok je Predstavnički dom usvojio amandman kojim se sjedište premješta u Brčko.
Ovo pitanje izazvalo je ozbiljne političke podjele i dovelo do višemjesečne blokade u Domu naroda. Zakon je više puta izostao s dnevnog reda zbog nedostatka kvoruma i najavljenih opstrukcija. Nadležni najavljuju da će se o ovoj temi ponovo razgovarati na predstojećem kolegiju.
Investicioni potencijal uprkos gubicima
Uprkos trenutnim gubicima zbog blokade zakona o električnoj energiji, interes za ulaganje u ovaj sektor je ogroman. Prema dostupnim podacima, postoje zahtjevi za izgradnju dodatnih kapaciteta od preko 20.000 megavata. Realizacija ovih projekata donijela bi investicije vrijedne više desetina milijardi KM.
Međutim, nijedan ozbiljan investitor neće ulagati u regulatorno nesigurnom okruženju. Bez jasnih pravila i uspostavljenog sistema certifikacije, ove milijarde ostaju samo na papiru.
Šta je prioritet: lokacija berze ili ekonomska šteta?
Stručna javnost naglašava da pitanje lokacije berze ne smije biti važnije od posljedica koje trpi ekonomija. Manje je bitno hoće li berza biti u Brčkom ili Mostaru od činjenice da gubici zbog blokade zakona o električnoj energiji svakodnevno rastu.
Bosna i Hercegovina se obavezala da do 2030. godine gotovo polovina proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora. Za ispunjenje ovog cilja neophodan je funkcionalan regulatorni okvir. Bez njega nema ni ispunjenja evropskih obaveza ni ekonomske koristi za domaće proizvođače i privredu u cjelini.
