Računi stižu, cijene rastu, a plata ostaje ista. U ovakvoj situaciji sve više građana Bosne i Hercegovine spas traži u gotovinskom kreditu
To pokazuju i podaci Centralne banke BiH, prema kojima nenamjenski krediti iznose više od 70 odsto svih podignutih kredita u zemlji, a njihova vrijednost je porasla za više od trećine u samo pet godina.
Za razliku od namjenskih, koji se uzimaju za npr. nekretnine, u slučaju nenamjenskog (ili potrošačkog) kredita korisnik dobije određenu svotu novca, koju otplaćuje određeni vremenski period.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija je u julu iznosila 4,8 odsto – najviši nivo u posljednje dvije godine.
Prosječne cijene su za trećinu više nego 2021. godine.
Ljudi su ‘primorani’ da uzimaju kredite
Sarajlije sa kojima smo pričali kažu za Radio Slobodna Evropa da su zbog inflacije i malih primanja, mnogi primorani da uzimaju gotovinske kredite.
Muhamed priznaje da ne kupuje previše, te da inflacija na sve ljude utiče negativno.
“Pogotovo ljudi koji imaju manja primanja, ispod prosjeka, oni i te kako osjete. I u ‘crveno’ se ide, to je katastrofa. Ljudi idu u dužničko ropstvo. A drugi bi način bio da se nađe još jedan posao, pa da se rmbači po 12 sati dnevno”, smatra on.
Za Mariju, inflacija ima veliki uticaj, naročito, jer “plate ne prate trend rasta cijena”.
“Sada je potrošačka korpa 3.000 maraka. Ja sam kredit davno digla, ali su građani primorani da uzimaju kredite da izdrže mjesec ili sebi da nešto priušte”, rekla je ona.
Prema Azrinim riječima, “nužno” je da se uzimaju krediti. Ona procjenjuje da je više od polovine građana u BiH kreditno zaduženo.
“Inflacija, mala primanja, posebno u realnom sektoru, tako da je puno faktora koji utiču na činjenicu da su ljudi primorani da uzimaju potrošačke kredite, pa čak i za ljetovanja. Ni na odmor se ne može otići bez kredita”, izjavila je ona.
Edina, koja je došla iz Švedske u posjetu rodbini u BiH, kaže da su pojedine cijene duplo skuplje nego u Skandinaviji, i dodaje “ne znam kako vi preživljavate”.
Građani ne mogu podmiriti svoje troškove
Ekonomisti upozoravaju da bh. građani ne mogu sa svojim primanjima da podmire svakodnevne troškove, te da se mnogi od njih okreću pozajmicama sa lošim uslovima, pa čak i kamatarima.
“Često se uzimaju krediti da bi se potrošili za nešto što ne donosi nikakvu novu vrijednost, što ne omogućava vraćanje tih samih kredita. I onda se dolazi ponovno do podizanja novih kredita da bi se vratili prethodni i dolazimo do neke vrste začaranog kruga zaduživanja, gdje na kraju možemo doći jedino do bankrota”, kaže za RSE Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Kako navodi, podaci o potrošnji govore da građani ne mogu zadovoljiti svoje potrebe iz redovnih primanja.
“Vlasti se hvale rastom minimalne plate, rastom prosječne plate, ali ignorišu činjenicu da su sve te plate ogromne većine građana daleko ispod vrijednosti potrošačke korpe i onda se građani zadužuju”, pojašnjava Gavran.
On kaže da, nakon podizanja nenamjenskih potrošačkih kredita “koji se potroše bukvalno za hranu i za neke svakodnevne potrebe”, građani dođu u situaciju da im ni banke ne daju kredite.
“Onda počnu se zaduživati kod mikrokreditnih organizacija koje vrlo rado daju kredite, jer su im kamate strahovito visoke”, ističe Gavran.
Prema njemu, jedno od rješenja situacije je mogućnost proglašenja ličnog bankrota, da ljudi ne bi bili primorani da prodaju najvrijednije što imaju, kao što su kuće i stanovi u kojima žive.
Lični bankrot je postupak koji omogućava osobi u finansijskim problemima da proglasi bankrot i dobije staratelja koji upravlja njenim novcem dok se ne oporavi.
Sličan sistem već postoji, između ostalog, u Hrvatskoj i Sloveniji.
‘Nekontrolisani rast cijena’
Iz sindikata navode da je očigledno da kupovna moć opada, dok zaduženost raste.
Božana Radomir, iz Saveza sindikata Republike Srpske, kaže za RSE da je evidentno kako se radničke porodice sve više zadužuju zbog svakodnevnih troškova.
“Činjenica je da ove posljednje četiri godine, mi imamo svakodnevni, enormni, nekontrolisani, neopravdani rast cijena svih proizvoda i usluga, ali prvenstveno svih onih proizvoda, prvenstveno prehrambene prirode, koje su potreba svake radničke porodice na mjesečnom nivou”, upozorila je ona.
Kaže da plate ne idu u korak sa rastom cijena.
Prema njoj, prvi korak za rješenje ove situacije je u usklađivanju plata sa stopom inflacije. Takođe, poziva i nadležne organe da se uključe u kontrolu rasta cijena.
Radomir ističe da je prosječna avgustovska plata u ovom bh. entitetu 1.555 maraka (oko 800 evra), te da je pokrivala nešto više od 55 odsto ukupnih troškova sadržanih u potrošačkoj korpi.
Savez samostalnih sindikata BiH, izračunao je da prosječna julska plata od 1.628 maraka (oko 830 evra) u Federaciji BiH može pokriti tek 47 odsto potrošačke korpe.
Ova korpa predstavlja skup roba i usluga, koje su potrebne jednom četvoročlanom domaćinstvu u mjesec dana.
Cijene u BiH su drastično počele da rastu 2021. godine, u periodu nakon pandemije covid-19.
Od tada do danas, robe i usluge su prosječno poskupjele više od 30 odsto, dok je hrana za 50 odsto skuplja.
Izvor: Tip
