Energetska kriza u BiH: Politički spor košta državu pola milijarde KM godišnje
Energetska kriza u BiH postaje sve ozbiljnija prijetnja ekonomiji i evropskom putu zemlje. Zbog institucionalnih blokada i nemogućnosti usvajanja ključnih zakona, Bosna i Hercegovina godišnje gubi i do pola milijarde konvertibilnih maraka.
Uzroci blokade: Zakon koji čeka 14 pokušaja
Trenutna situacija direktna je posljedica višegodišnje političke paralize. Proces donošenja reformskih zakona potpuno je blokiran. Najbolji primjer je Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije. Ovaj prijedlog čak 14 puta našao se na dnevnom redu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, nikada nije razmatran.
Razlog je nepostojanje konsenzusa o sjedištu buduće berze električne energije. Stoga, gubici rastu iz dana u dan. Procjene pokazuju da država godišnje propušta ogromna sredstva zbog nefunkcionalnog tržišta.
Kako blokade utiču na izvoz i CBAM penale
Od početka godine Bosna i Hercegovina plaća penale Evropskoj uniji. Razlog je neuspostavljanje mehanizma za prilagođavanje granica ugljendioksida, poznatog kao CBAM. Ovaj sistem zahtijeva usvojen zakon o tržištu električne energije. Dakle, politički zastoj ima direktne finansijske posljedice po izvoznike.
Izvoznici se suočavaju s dodatnim troškovima. Zbog toga postaju manje konkurentni na evropskom tržištu. Nastavak ovakvog stanja ozbiljno ugrožava spoljnotrgovinsku poziciju zemlje.
Obnovljivi izvori: Propašće prilika od tri milijarde
Sektor obnovljivih izvora energije bilježi značajne investicije uprkos izazovima. U Bosni i Hercegovini radi više od 2.500 elektrana ukupne snage oko 1.500 megavata. U ove projekte uloženo je približno tri milijarde konvertibilnih maraka.
Međutim, neusvajanje potrebnih propisa onemogućava povrat uloženih sredstava. Da zakon funkcioniše, proizvođači bi kroz sistem certifikata godišnje mogli ostvariti značajan prihod. Umjesto toga, taj kapital doslovno propada zbog administrativnih barijera.
Posljedice: Dvostruko skuplja struja za izvoz
Nepostojanje berze direktno narušava tržišne mehanizme i povećava troškove. Zbog ovih blokada najviše ispaštaju privreda i građani. Cijena električne energije za izvoz gotovo je dvostruko veća nego što bi bila bez dodatnih taksi.
Potrošači i proizvođači ne mogu doći do povoljnijih ponuda. Tržište je netransparentno, a investitori gube povjerenje. Šteta je višestruka i dugoročno neodrživa.
Spor o lokaciji: Politika iznad ekonomije
Trenutno su u opticaju dva zakonska prijedloga. Prvi predviđa sjedište berze u Mostaru, a predložilo ga je Vijeće ministara BiH. Drugi je usvojen u Predstavničkom domu i predviđa sjedište u Brčko distriktu.
Umjesto kompromisa, politički akteri koriste ovo pitanje za međusobne obračune. Cijeli problem pretvara se u puku političku igru. Stručnjaci upozoravaju da fizička lokacija berze nema tehnički značaj u digitalnom dobu. Ipak, politički lideri ostaju pri svojim pozicijama, ignorišući ekonomsku štetu.
Energetska zajednica gubi strpljenje
Iz Sekretarijata Energetske zajednice jasno su poručili da više nema tolerancije. Očekuje se hitno usvajanje zakona, kako su bosanskohercegovački zvaničnici ranije obećali. Međutim, blokade se nastavljaju bez sankcija za odgovorne.
Praksa opstrukcije postala je ustaljeni obrazac ponašanja. Posljedice snose građani, privreda i evropska perspektiva zemlje. Bez političke volje za rješenjem, nastavit će se nanositi ogromna šteta.
Zaključak: Vrijeme za hitno djelovanje
Ekonomska šteta svakodnevno raste i mjeri se stotinama miliona maraka. Energetska kriza u BiH ugrožava obnovljive izvore, izvoz i konkurentnost privrede. Dok traju besmislene političke bitke, račun plaćaju svi građani. Hitno usvajanje zakona jedini je izlaz iz ove skupe situacije.
