Inicijator današnje tematske sjednice zastupnik Almedin Aliefendić je rekao kako vlast treba preuzeti odgovornost i kako je nezamislivo da predsjedavajući općinskog vijeća ima bruto plaću od 8.000 KM, načelnik 10.000 KM
U Sarajevu se u organizaciju odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH održava tematska sjednica posvećena efektima povećanja minimalne plaće na 1.000 KM i fiskalnim reformama.
Zastupnik Slaven Raguž je kazao kako Vlada Federacije BiH ne može govoriti o fiskalnim reformama pored ogromnog birokratskog aparata.
Plaće u javnom sektoru narasle za 132 miliona KM
– Meni u cijeloj situiaciji smeta nepostojanje iskrenosti namjere Vlade koja je učinila ovoliko nereda. Ni danas nisu tu, izmislili su sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća kako ne bi bili ovdje, trpili naša pitanja, primjedbe i sugestije. Imaju eto sastanak i važniji je ESV nego najveća zakonodnavna institucija u FBiH.
Za plaće u javnom sektoru planirano je 439 miliona KM u ovoj godni, prošle godine je trebalo 346 miliona KM, a godinu ranije 306 miliona KM. Otkako je došla ova vlast, plaće u javnom sektoru su narasle za 132 miliona KM. U koronaškoj 2020. godini je bilo 257,8 miliona KM. U periodu od pet godina iznos za plaće je porastao za 70 posto u javnom sektoru, govorim o federalnom nivou. Kako možemo servisirati ovoliku javnu potrošnju, a govoriti o fiskalnim reformama, boljitku ove države bez racionalizacije javne potrošnje ako je najveći kočničar svih ekonmskih kretanja baš država? O čemu mi pričamo, kakvim fiskalnim reformama – pitao je Raguž.
Osvrnuo se na press konferenciju na kojoj je govorio premijer FBiH Nermin Nikšić obrazlažući uredbu o minimalnoj plaći od 1.000 KM.
– Premijer je rekao kako imaju popis od 15 direktora koji uplaćuju sebi minimalac i to je kao jedna od razloga donošenja uredbe. To je njihova zakonska mogućnost, a ove koje je citirao ako vidite s kim i kako djeluju preduzeća, najveću dobit ostvaruju u poslovanju sa državom. Imaju ugovore sa državom. Kada već dogovarate tendere s njima, što ne stavite kao uvjet da uplaćuju doprinose u skladu sa plaćom koju primaju. To je licemjerstvo – rekao je Raguž.
Pitao je zašto Vlada FBiH konstatno izbjegava dirati u banke i kladionice.
Ne daj Bože da se usvoji zakon o fiskalizaciji
– Zašto se izbjegava definirati porez na kladionice na osnovu prometa, a ne na osnovu dobiti? Eto još jednog načina kako popuniti rupu u doprinosima. Mi ćemo sutra donijeti zakon o bankama koji će povećati mogućnost izvršenja veće dividende, usklađujemo sa sa EU, pogodujemo bankama, a opterećujemo privatni sektor.
Ne daj Bože da se usvoji zakon o fiskalizaciji koji smo dobili u nacrtu. U dokumentu stoji da svako ko ima dobit do 5.000 KM treba da se fiskalizira. Pa je li mislite da će one bakice na pijacima imati fiskalni račun. Jedini način, najbolji alat i instrument je povjerenje u državu protiv sive ekonomije. Kolike su plaće u javnom sektoru. Ako se išlo na dizanje minimalne plaće na 1.000 KM doprinosi su morali ostati na 619 ili 700 KM ako je iskrenost da se pomogne radniku, a ne da se puni budžet. Smanjenje doprinosa za 5,5 posto je glupost – poručio je Raguž.
Inicijator današnje tematske sjednice zastupnik Almedin Aliefendić je rekao kako vlast treba preuzeti odgovornost i kako je nezamislivo da predsjedavajući općinskog vijeća ima bruto plaću od 8.000 KM, načelnik 10.000 KM.
Dodao je da se zamjenici predsjedavajućih općinskih vijeća masovno profesionaliziraju kako bi imali visoke plaće.
Preuzeto sa faktor.ba
