Domaći proizvođači mlijeka suočavaju se s ozbiljnom krizom, a niske otkupne cijene, sve veći troškovi proizvodnje i veliki uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dovode u pitanje opstanak brojnih farmi u Bosni i Hercegovini, piše N1.
Predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović upozorio je u emisiji “Novi dan” na N1 da je situacija postala gotovo neizdrživa, navodeći da poljoprivrednici za jedan litar dizela moraju proizvesti i prodati čak sedam litara mlijeka. Iako su nakon sastanka u Gračanici privremeno odustali od blokade granica, proizvođači poručuju da protesti i dalje ostaju opcija ukoliko nadležne institucije ne ispune njihove zahtjeve.
Blokade granica odgođene, ali zahtjevi ostaju
Glibanović je istakao da je sastanak u Gračanici donio nešto što je proizvođačima godinama nedostajalo – jedinstven nastup poljoprivrednih udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine.
“Napokon smo postigli jedno jedinstvo na nivou države kada su u pitanju mljekari i svi ostali poljoprivredni proizvođači. Sjeli smo za jedan sto gdje smo donijeli niz zaključaka koje ćemo braniti u narednom periodu”, rekao je Glibanović.
Objasnio je da je upravo on predložio da se blokade granica i protesti za sada odgode kako bi se pružila još jedna prilika pregovorima.
“Ja sam kao predsjednik udruženja i proizvođač malo zakočio i zamolio naše kolege da pokušamo potrošiti onaj zadnji atom snage za pregovore, da razgovaramo”, kazao je.
Dodao je da su vodili računa i o predstojećim praznicima, putovanjima građana i svakodnevnom transportu robe.
“Odlučili smo se na taj korak da ne ometamo ostale učesnike u saobraćaju, one koji prelaze granice, ali to nije pokazatelj da u budućnosti neće doći do toga u slučaju ako ne dođe do ispunjenja naših zahtjeva”, upozorio je.
Traže niži PDV i zaštitu domaće proizvodnje
Među deset zaključaka usvojenih na sastanku posebno se izdvajaju zahtjevi za zaštitu domaće proizvodnje, izmjene poreskog opterećenja poljoprivrednika i organizovanje zajedničkog sastanka s nadležnim institucijama.
Glibanović je najavio da bi sastanak u Vanjskotrgovinskoj komori BiH trebao okupiti predstavnike relevantnih institucija na entitetskom i državnom nivou, kao i predstavnike udruženja proizvođača iz Republike Srpske i Federacije BiH.
Jedan od najvažnijih zahtjeva odnosi se na diferenciranu stopu PDV-a za osnovne poljoprivredne inpute.
“PDV za poljoprivredne inpute mora biti diferenciran kao u mnogim zemljama Evropske unije. To znači da mora biti niži ili nula posto na osnovne poljoprivredne inpute u proizvodnji”, naglasio je.
Pojasnio je da veliki proizvođači, koji posluju kao obrtnici ili privredna društva i nalaze se u sistemu PDV-a, mogu ostvariti odbitak ulaznog poreza prilikom nabavke mehanizacije, izgradnje objekata i kupovine repromaterijala.
S druge strane, mali proizvođači koji uglavnom posluju kao registrovana poljoprivredna gazdinstva nemaju iste mogućnosti, zbog čega su dodatno opterećeni troškovima.
“Mi dobro vidimo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine da su se svi oni mali poljoprivredni proizvođači, prvenstveno proizvođači mlijeka od pet do deset grla, ugasili i neminovno je da se i dalje gase”, upozorio je Glibanović.
Među zahtjevima je i stvaranje uslova za izvoz crvenog mesa i živih životinja u Evropsku uniju, što, prema njegovim riječima, godinama predstavlja problem. Proizvođači traže da se uslovi za izvoz mesa osiguraju najkasnije do 1. januara.
Govoreći o otkupnim cijenama, Glibanović je iznio podatke koji, kako tvrdi, najbolje pokazuju koliko je domaća proizvodnja postala neisplativa.
Trenutna otkupna cijena mlijeka kreće se između 50 i 80 feninga po litru, dok troškovi goriva i poljoprivredne proizvodnje neprestano rastu.
“Koristimo izuzetno stare mašine kada je u pitanju obrada zemljišta, a činjenica je da je jedan litar dizel goriva skoro pa četiri konvertibilne marke. Omjer cijene dizel goriva i cijene otkupa jednog litra mlijeka je sedam litara mlijeka za jedan litar dizel goriva”, naveo je.
Kako je pojasnio, proizvođač koji mora otići do njive i vratiti se potroši približno dva litra dizela, što predstavlja vrijednost između 14 i 15 litara mlijeka.
“U prosjeku moramo pomusti jednu kravu kako bismo dobili ta dva litra dizela, samo da bismo mogli otići u jednu njivu i vratiti se”, slikovito je opisao.
Upozorio je da se pritom još ne računaju troškovi obrade zemljišta, mehanizacije i drugih neophodnih poslova.
Posebno je naglasio da najvišu otkupnu cijenu od 80 feninga ne mogu ostvariti svi proizvođači.
“Za 80 feninga plaćenu cijenu mlijeka morate imati proizvodnju mlijeka na dnevnoj bazi između pet i šest hiljada litara”, rekao je Glibanović.
Jedan od najvećih problema, prema Glibanovićevim riječima, predstavlja veliki uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.
Pozivajući se na podatke iz 2022. godine, naveo je da je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 250 miliona litara mlijeka i mliječnih prerađevina.
Istovremeno, domaći proizvođači suočavaju se s ograničenjima otkupa.
“Proizvedemo hiljadu litara danas, s tim da nam otkupljivač otkupi 800 litara, a onih 200 litara ostane na farmi, pa da se farma snalazi”, objasnio je.
Dodao je da su domaći proizvodi često skuplji od uvoznih, zbog čega građani s manjim primanjima teško mogu birati šta će kupiti.
“Naši građani imaju veoma slabe budžete i jednostavno penzioner nema načina ni da bira u našim marketima da kupi domaći proizvod, jer naš domaći proizvod trenutno na policama naših trgovačkih lanaca dosta je skuplji, to jest nije konkurentan onom uvoznom”, kazao je.
Kao primjer naveo je proizvode mađarskog porijekla koji su, prema njegovim riječima, jeftiniji za 20 do 30 feninga.
Glibanović je posebno upozorio građane da prilikom kupovine mlijeka i mliječnih prerađevina obrate pažnju na deklaracije.
Govoreći o pojedinim proizvodima iz uvoza, spomenuo je i brend Mizo, za koji je ustvrdio da je riječ o mliječnom napitku, a ne mlijeku.
“Jedna molba našim građanima kada biraju na policama mlijeko i mliječne prerađevine jeste da za one jeftinije proizvode koji dolaze iz Evropske unije na naše police pročitaju njihov sastav”, poručio je.
Također je iznio tvrdnju da se u sastavu pojedinih jeftinih proizvoda koji se prodaju kao mliječne prerađevine nalaze biljna ulja, zbog čega, kako smatra, domaći proizvodi teško mogu biti cjenovno konkurentni.
Upravo zato proizvođači traže dodatne mjere kojima bi se zaštitila domaća proizvodnja i omogućilo da domaći proizvodi budu pristupačniji kupcima.
Glibanović je kritikovao i odnos nadležnih institucija prema poljoprivrednim proizvođačima, tvrdeći da se njihovi zahtjevi godinama nisu ozbiljno razmatrali.
“Trideset godina Ministarstvo vanjske trgovine je spavalo, nije odgovaralo ni na kakve zahtjeve, a bilo ih je mnogo koje su upućivala sva naša udruženja”, rekao je.
Ipak, smatra da je zajednički nastup proizvođača već donio određene pomake.
“Mi smo faktički svojim pritiskom iskoristili sav javni prostor i dobili bilo kakav odgovor. Bar neki odgovor, pa makar i da se odbijaju naši zahtjevi”, naveo je.
Poručio je da poljoprivrednici više ne žele biti isključeni iz donošenja odluka koje direktno utiču na njihovu egzistenciju.
“Svojim stavovima pokazali smo da više nećemo dozvoliti političarima da oni odlučuju o našoj sudbini, jer mi smo ljudi koji biramo politiku i mi smo stanovnici ove Bosne i Hercegovine koji trebamo biti pitani kada su u pitanju ovakve odluke i zaštita domaće proizvodnje”, istakao je.
Glibanović je upozorio i na pitanje prehrambene sigurnosti, navodeći svoju procjenu da Bosna i Hercegovina proizvodi svega 20 posto hrane potrebne stanovništvu.
“A šta ćemo mi, Bosna i Hercegovina, pitam se, koja proizvodi 20 posto potreba stanovništva naše zemlje?”, upitao je.
Na kraju razgovora izrazio je očekivanje da bi traženi sastanak u Vanjskotrgovinskoj komori mogao biti održan vrlo brzo, uz učešće predstavnika nadležnih institucija na entitetskom i državnom nivou.
Iako konkretan rok za ispunjenje svih deset zahtjeva nije precizirao, poručio je da proizvođači neće odustati od borbe za zaštitu domaće proizvodnje, a mogućnost protesta i blokada granica ostaje otvorena ukoliko pregovori ne donesu rezultate.
