Bosanskohercegovački turizam bilježi rast, ali iza impresivnih brojki kriju se ozbiljni problemi. U jutarnjoj emisiji govorili smo o sivoj zoni, neregistrovanim smještajima, te stvarnim izazovima s kojima se suočavaju turističke zajednice u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Gosti su otkrili šokantne podatke o nesrazmjeru između prijavljenih i stvarnih dolazaka
Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić upozorio je da gotovo 20% turističkog prometa u ovom kantonu funkcioniše u sivoj zoni.
“Naša najnovija anketa pokazuje da je gotovo 20% turističkog prometa u Kantonu Sarajevo u sivoj zoni“, rekao je Fazlagić, dodajući da je riječ o privatnim smještajima koji nisu registrovani, a koje koriste brojni posjetioci.
U bazi podataka TZKS-a, više od 95% kapaciteta čine hoteli, dok privatni smještaj čini tek 5%. Međutim, na osnovu ankete među 800 turista na sarajevskom aerodromu, 25% njih je izjavilo da su boravili upravo u privatnim objektima.
“To je sigurnosni, privredni i turistički problem – to su podaci koji su ‘u havi’, a tu ne smiju biti“, naglašava Fazlagić.
Dodatni problem je nedostatak institucionalne koordinacije:
“Inspekcija radi koliko može, ali institucije poput porezne uprave i općina nisu uvezane. Mi danas ne znamo koja firma se registruje u Kantonu Sarajevo“, poručuje Fazlagić.
Ipak, ističe da je prvi put urađena sveobuhvatna studija i anketiranje, što pruža osnov za ciljaniji nastup prema tržištima i turističkim sajmovima.
Tuzla: Sezona obećava, ali crno tržište kvari sliku
Direktorica Turističke zajednice grada Tuzla Amra Jaganjac istakla je rekordan start sezone na Panonskim jezerima. U prvih deset dana juna zabilježeno je 16.000 posjetilaca, dok je u ljeto 2024. ta brojka premašila 535.000 ulazaka.
“Otvaranje ljetne sezone bilo je sjajno – i vrijeme i interes posjetilaca su nas podržali“, rekla je Jaganjac.
Međutim, nesklad između posjetilaca i zvaničnih statistika o turistima koji prijavljuju boravak otkriva razmjere sive ekonomije.
“Za 2024. imali smo tek nešto više od 76.000 registriranih turista, dok je Panoniku posjetilo više od pola miliona ljudi“, upozorava ona.
Razlog? Ogroman broj neregistrovanih smještaja, ali i nedostatak stimulacije za iznajmljivače da se prijave.
“Zapravo, to je pravi pokazatelj koliko je prisutna siva ekonomija – ili ako hoćete, crno tržište“, naglašava Jaganjac.
Direktor TZ Hercegovačko-neretvanskog kantona Anđelko Maslać poručio je da pozitivni trendovi ne smiju zamagliti realne izazove. Mostar, Međugorje i Neum su u punom jeku, ali inspekcije bilježe isto što i kolege iz drugih gradova.
“Bilježimo dobre rezultate, ali borimo se sa sivom zonom i neprijavljenim turistima. Ljudi koji legalno rade su u neravnopravnom položaju. Imamo potencijal, ali i obavezu prema onima koji plaćaju obaveze državi. Oni koji to ne rade, narušavaju cijelu industriju”, rekao je Maslać.
Maslać je posebno istakao da je Hercegovina sve više i cjelogodišnja destinacija, ne samo ljetna – ali bez kontrole sive zone, rast može biti iluzija.
Dok BiH bilježi historijske turističke brojke, ključni akteri upozoravaju: rast bez kontrole nije održiv. Potrebna je bolja međuinstitucionalna povezanost, digitalna evidencija smještaja i pojačane inspekcije.
Siva zona ne ugrožava samo budžet, već i povjerenje u sistem, sigurnost posjetilaca i konkurentnost tržišta.
Izvor: N1
