Stranački ključ umjesto struke: Analiza kadrovske politike u UIO BiH
Uprava za indirektno oporezivanje BiH, najjača finansijska institucija zemlje, ponovo je pod velom sumnje zbog sve očiglednijeg nacionalnog disbalansa. Nakon posljednjeg konkursa, direktor je donio odluku o imenovanju tri pomoćnika, a među njima nema Bošnjaka, što nije usamljen slučaj kada je riječ o ključnim institucijama.
UIO godinama predstavlja politički plijen dvije dominantne stranke, po čijem su ključu zapošljavanja postala stranačka stvar. Posljednji potez direktora je odluka o postavljanju tri nova pomoćnika. Iz Uprave su saopćili da je za jednog kandidata pokrenuta sigurnosna provjera, dok su za dvojicu donesena rješenja o postavljenju na mandatni period od četiri godine, dok se odluka za četvrto pomoćničko mjesto odgađa. Zvanično imena imenovanih nisu poznata, ali su najavljene krivične prijave zbog kršenja Ustava, s obzirom da među kandidatima koji bi trebali dobiti pozicije nema Bošnjaka.
„Na mjesto pomoćnika direktora dolaze ljudi koji su prošli osporavanim postupkom. Izražavam objektivnu sumnju da se radi o namještenom konkursu“, poručuje jedan od zastupnika, dok drugi dodaje kako je neprihvatljivo da UIO krije rezultate konkursa, čime se dodatno produžuje sumnja u čitav proces.
Slična situacija prisutna je i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), gdje dugo traje osipanje kadra iz reda Bošnjaka. Ostala su tek dva rukovodioca Bošnjaka, obojica pred penzijom, dok je načelnik regionalnog ureda u v.d. mandatu. Penzionisanja mijenjaju nacionalni odnos, a upozorava se i na položaj Hrvata. „Vrlo mudro raspisuju konkurse, imenuju poslušne komisije koje provode politiku, a konačnu riječ ima direktor“, ističe treći zastupnik. Iz SIPA-e takve ocjene odbacuju kao tendenciozne, tvrdeći da se penzionisanje vrši po zakonu, te iznose podatke o penzionisanim policijskim službenicima po nacionalnoj strukturi, što, kako kažu, pokazuje redovan proces.
Ranije su Bošnjaci ostali i bez pozicije šefa Specijalne jedinice SIPA-e, a problem bi mogao postati ozbiljniji ako se naruši ustavom zagarantovana nacionalna struktura. „Hoćemo brojati. To je ustavna kategorija, pitanje provedbe zakona“, poručuje jedan od sagovornika, dok drugi zaključuje da koristi nema ni za jedan narod, samo za uski krug ljudi. Ista slika ponavlja se i u drugim institucijama, poput Agencije za kontrolu leta, za koju također postoje sumnje na nacionalni disbalans.
