Politička kriza u BiH: Ozbiljna upozorenja o blokadi i teritorijalnom integritetu
Politička kriza u BiH ponovo je u žiži javnosti nakon oštrih upozorenja o mogućoj podjeli države i urušavanju ustavnog poretka. Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 održala je hitnu sesiju, na kojoj je stanje u zemlji opisano kao politička opsada bez presedana. Centralna poruka skupa bila je da se Bosna i Hercegovina ne suočava s klasičnom vojnom prijetnjom, već s podmuklom institucionalnom blokadom.
Cilj ove blokade, prema riječima učesnika, jeste dezintegracija međunarodno priznate države. Upozoreno je da se ključni procesi mogu odviti početkom juna na zasjedanju Vijeća za implementaciju mira (PIC). Postoji bojazan da bi međunarodna zajednica mogla legalizovati podjelu državne imovine, što analitičari vide kao uvod u dublju teritorijalnu fragmentaciju.
Kako politička kriza u BiH produbljuje etničke podjele
Tokom sesije izrečene su žestoke kritike na račun dosadašnjeg djelovanja međunarodnih zvaničnika. Istaknuto je da se politička kriza u BiH godinama produbljivala, dijelom i zbog nečinjenja ili pogrešnih poteza. Posebno su apostrofirani nametanje izmjena Izbornog zakona i privremena suspenzija Ustava Federacije BiH. Ovi potezi, prema mišljenju govornika, direktno su pomogli snagama koje zagovaraju podjelu.
Također, naglašeno je da se Dejtonski mirovni okvir danas zloupotrebljava. Umjesto da osigurava stabilnost, njegova interpretacija produbljuje etničke podjele i slabi državne institucije. Posebno je to izraženo u kontekstu kontrole nad resursima i imovinom. Stoga je ključno da građani razumiju kako tekuća politička kriza u BiH direktno utiče na njihovu svakodnevicu i budućnost.
Zahtjevi za međunarodnu zaštitu i najava protesta
Organizatori skupa odlučni su u namjeri da spriječe ono što nazivaju povlačenjem međunarodne zaštite u trenutku najžešćih separatističkih napada. Ukazano je na opasnost od slabljenja ovlasti visokog predstavnika, baš kada su etnoteritorijalne aspiracije agresivnije nego ikad od kraja rata. Međutim, građani ne namjeravaju pasivno posmatrati razvoj događaja.
Zbog svega navedenog, najavljeni su građanski protesti. Okupljanje je zakazano za 1. juni u 18:00 sati ispred zgrade OHR-a u Sarajevu. Učesnici će izaći na ulice sa tri jasna zahtjeva:
- Očuvanje ovlasti visokog predstavnika kao garanta mira.
- Poštivanje odluka Ustavnog suda BiH bez izuzetaka.
- Protivljenje bilo kakvoj teritorijalnoj podjeli države i podjeli imovine.
Poruka javnosti je nedvosmislena: Bosna i Hercegovina mora ostati cjelovita i suverena. Organizatori su istakli simboliku datuma, naglašavajući da su građani preživjeli ratnu opsadu i da neće dozvoliti da nova politička opsada uguši državu. Dakle, ova dešavanja predstavljaju ključni test za budućnost zemlje i spremnost međunarodne zajednice da odbrani sopstvene principe.
