Svjetsko fudbalsko prvenstvo u SAD, Meksiku i Kanadi dolazi u najtenzičnijem trenutku svjetske geopolitike u novom milenijumu, a možda i od kraja Drugog svjetskog rata. Očekuje se oko tri miliona posjetilaca i gomila problema, piše crnogorski nedjeljnik Monitor.
Svjetska fudbalska prvenstva su sportski događaji koji generišu nevjerovatne količine novca, ali i kontroverzi i nevolja. Ovo je sasvim očekivano jer su mundijali sportski događaji koji privlače najviše pažnje i finansija.
Katarsko prvenstvo od prije četiri godine se smatra jednim od najkontroverznijih u istoriji. Pratile su ga optužbe o kršenju ljudskih prava, tretmanu radnika migranata, za korupciju oko organizacije, zabrinutosti oko LGBT prava i slobode izražavanja. Postojale su i rasprave o sportswashingu. (Pojam koji se koristi kada država, vlada, kompanija ili organizacija koristi sport da poboljša svoj imidž i skrene pažnju sa kontroverzi ili problema.) Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. je bilo opterećeno političkim tenzijama između te zemlje i Zapada, optužbama za doping i kritikama zbog političke situacije i sigurnosnih rizika. Turnir je, bilo je to jasno od momenta kada je Moskvi dodijeljena organizacija, postao dio šireg geopolitičkog konflikta. Isto je bilo sa brojnim ranijim svetkovinama fudbala.
Prvenstvo u SAD, Meksiku i Kanadi dolazi u najtenzičnijim trenutku svjetske geopolitike u novom milenijumu, a možda i od kraja Drugog svjetskog rata. Zvaničnici očekuju oko tri miliona ljudi na ovom turniru. Od ukupno 104 utakmice proširenog formata Mundijala 2026, 78 će se igrati u SAD-u, dok će preostalih 26 biti raspoređeno između Kanade i Meksika.
Zemlja domaćin je uključena u nekoliko svjetskih konflikata, od kojih je jedan vezan i za zemlju koja gostuje na prvenstvu. Mnogo se pisalo o učešću iranske reprezentacije. Nakon što su SAD odbile da prihvate iranske sportiste, ugostiće ih Meksiko. Reprezentacija Irana će iz Meksika putovati u SAD samo na dane utakmica. Lično Donald Tramp je obrazložio da je bolje da ne borave u njegovoj zemlji zbog njihove vlastite bezbjednosti i života.
Očigledno se u ovim turbulentnim vremenima puno razmišlja o bezbjednosti. I direktor FBI-a Keš Patel iznio je niz zabrinutosti uoči SP, uključujući sajber prijetnje, upotrebu dronova i potencijalne napade usamljenih napadača. Radi sprečavanja ove posljednje preijetnje FBI je formirao specijalni operativni centar kako bi centralizovao i analizirao podatke o potencijalnim napadima. Patel je iznio podatak da osim velikih državnih protivnika poput Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, najveću prijetnju predstavljaju usamljeni napadači.
Dronovi su velika zabrinutost jer se razlikuju po veličini i što se njima može upravljati sa velike udaljenosti. Patel je naveo da FBI razvija i tehnologiju koja može da onesposobi problematične dronove u letu. Među trenutnim unutrašnjim prijetnjama koje FBI prati je i porast antisemitskog nasilja.
Iako je iranska saga zauzela centralne pozicije novinskih stubaca vezanih za kontroverze svjetskog fudbalskog prvenstva, nije jedina. Kao i na prethodnim mundijalima, ljudska prava su uvijek bitna tema. Milioni fudbalskih navijača mogli bi se suočiti s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, posebno onima koja proizlaze iz represivne američke imigracione politike, upozorio je Amnesti Internešnal. Organizacija je upozorila da ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i mirnog okupljanja prijete da ugroze siguran, gostoljubiv i inkluzivan turnir koji je FIFA obećala. U svom izvještaju naveli su značajne rizike za navijače, igrače, novinare, radnike i lokalne zajednice u sve tri zemlje domaćina.
SAD se suočavaju sa krizom ljudskih prava obilježenom diskriminatornim imigracionim politikama, masovnim pritvaranjima i proizvoljnim hapšenjima koje sprovode maskirani i naoružani agenti američkih službi za imigraciju (ICE). „Američka vlada je tokom 2025. godine deportovala preko 500.000 ljudi. To je šest puta više nego što će biti gledalaca na finalnoj utakmici na stadionu MetLajf“, rekao je direktor za ekonomsku i socijalnu pravdu Amnestija, Stiv Kokburn.
Dok su neki gradovi, poput Čikaga, odlučili da se ne kandiduju za ulogu domaćina, oni koji jesu poput Dalasa, Hjustona i Majamija potpisali su sporazume koji omogućavaju lokalnoj policiji saradnju sa imigracionim službama. Iz AI smatraju da ovo povećava etničko profilisanje i ciljano djelovanje protiv migranata.
Ni druge dvije zemlje domaćini nijesu bez briga. U Kanadi, iskustva sa ZOI 2010. i rastuća stambena kriza izazvali su strah da bi osobe bez doma ponovo mogle biti potisnute na margine društva. U Meksiku je, zbog visokog nivoa nasilja, mobilisano 100.000 pripadnika bezbjednosnih snaga, uključujući vojsku, što povećava rizik za učesnike protesta.
S obzirom na to da se očekuje da će milioni ljudi doputovati na turnir, vlasti upozoravaju i da kriminalne mreže koriste lažne ponude za posao kako bi žrtve dovele u situacije seksualne eksploatacije i prisilnog rada. U Meksiku su federalne službe bezbjednosti i sajber policija u glavnom gradu prijavile porast online prevara. Na društvenim mrežama, lažnim internet stranicama i aplikacijama poput VocAp-a šire se lažna obećanja o hitnom zapošljavanju, visokim platama i plaćenim putnim troškovima. Razmjere turnira koji prvi put u istoriji fudbala ugošćava 48 zemalja, dovodi do naglog porasta turizma, privremenog rada i potražnje za uslugama. To kriminalne mreže koriste kao priliku. Viša zvaničnica Ureda Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal Najeli Sančez Estrada, izjavila je da lažni oglasi za posao često predstavljaju prvi korak ka ozbiljnoj eksploataciji. „Uopšteno gledano, kada je riječ o trgovini ljudima, svaki put kada se održava veliki sportski događaj, broj ljudi i aktivnosti koje se koncentrišu je ogroman, i zato rizici rastu“, rekla je ona za OCCRP. Nagli porast potražnje može stvoriti prilike za trgovce ljudima da iskoriste ranjive osobe kroz obmanjujuće i eksploatatorske prakse zapošljavanja, čak i u okviru legalnih podugovora i privremenih angažmana.
Meksičke vlasti navode da se tražioci posla često prevare tako što plaćaju lažne takse unaprijed za uniforme, vize ili obuku. Takođe upozoravaju da kriminalne mreže koriste lažne oglase za posao u barovima, noćnim klubovima i eskort industriji kao paravan za ilegalne aktivnosti.
Prevara je postala toliko raširena da je stigla i do same organizacije turnira. Prošlog mjeseca, jedna FIFA regruterka je na LinkedInu upozorila da prevaranti koriste njeno ime i fotografiju kako bi lažno regrutovali kandidate.
Novac kola kroz sve vene mundijala. Jedno od pitanja koje se postavlja je i ko će ugrabiti njveći dio kolača. Pomenuti Čikago je odustao od kandidature za grad domaćin kada je stavio sve finansijske informacije na papir. Priča koju najčešće slušamo je ona da bi najveće Svjetsko prvenstvo u istoriji trebalo da ubrizga desetine milijardi dolara u ekonomije domaćina. FIFA tvrdi da će turnir donijeti ogromne ekonomske koristi: oko 30,5 milijardi dolara za tri zemlje domaćina i do 40,9 milijardi dolara dodatnog globalnog BDP-a, uz oko 824.000 kreiranih radnih mjesta povezanih sa događajem.
Međutim, kako se početak turnira približava, ekonomisti upozoravaju da bi stvarni rezultati mogli biti znatno skromniji. Prema FIFA procjenama, ukupni troškovi turnira iznose oko 14 milijardi dolara, pri čemu samo SAD snosi više od 11 milijardi. Navodno Meksiko bi mogao imati najveću relativnu korist (oko 3 milijarde dolara), jer je njegova ekonomija više oslonjena na turizam i usluge, dok Kanada očekuje oko 3,8 milijardi dolara, ali uz visoke javne troškove. Studija Oksford Ekonomiks pokazuje da će ekonomski rast u američkim gradovima domaćinima uglavnom biti ograničen na sektor turizma i ugostiteljstva, te da će eventualna nova radna mjesta biti privremena.
Veliki broj analiza tvrde da će Svjetsko prvenstvo 2026. vjerovatno biti više stvar privremene preraspodjele potrošnje nego motor ekonomskog rasta i daleko manje impresivan ekonomski događaj nego što organizatori tvrde.
Velika zamjerka odnosi se na ekstremno visoke cijene ulaznica. Iskreni ljubitelji fudbala osjećaju se isključenim iz događaja koji bi trebao biti dostupan svim navijačima. Kritikuju se FIFA i organizatori zbog davanja prioriteta sponzorima i VIP gostima. To oduzima čar najvažnijoj sportskoj igri.
Dok čekamo čari igre, vratimo se statistici. SAD je najveće sportsko tržište na svijetu sa rastućim interesovanjem za fudbal. Procjenjuje se da čini oko 40 odsto ukupne industrije sporta. Uz stabilnu Kanadu i fudbalski strastveni Meksiko, održavanje utakmica u gradovima poput Njujorka, Toronta i Guadalahare trebalo je biti igra na sigurnu kartu. Dvije od ove tri države već su prošle uspješan test organizacije ove sportske smotre. Uspjeh je izgledao izvjestan 13. juna 2018. kada je obznanjeno gdje će se odigrati ovaj mundijal.
Godina 2026. i niz političkih, bezbjednosnih i društvenih kriza promijenio je atmosferu oko turnira. Pitanja imigracije i bezbjednosti postala su posebno osjetljiva, uz zabrinutosti da bi intervencije američkih službi za imigraciju mogle uticati na sve aktere turnira. Dodatnu zabrinutost izazivaju tenzije na granicama i otežano kretanje ljudi između SAD-a, Kanade i Meksika, kao i šira geopolitička nestabilnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku i pogoršanje odnosa SAD-a sa više država.
