Put do javnih informacija nije jednostavan ni kada zakon jasno propisuje obaveze javnih organa. To pokazuje i proces traženja zvaničnih odgovora Općine Sapna koja je u “jednostavnom” odgovoru plasirala neistinu. Na pitanja o upravljanju javnom imovinom, Općina Sapna tvrdi da uopšte nema evidenciju imovine kojom raspolaže. No, nakon prigovora, dostavljeni su dokumenti koji pokazuju drugačije stanje.
Sredinom februara 2026. godine, Općini Sapna uputili smo zahtjev za pristup informacijama o poslovnim prostorima u vlasništvu općine, načinu njihovog korištenja, korisnicima i kriterijima za dodjelu.
Uslijedio je neobičan odgovor.
Općina Sapna odbila je zahtjev, tvrdeći da ne posjeduje registar, da nema poslovnih prostora u svom vlasništvu, pa tako ni kriterije dodjele ili korištenja.
Iznenađeno tvrdnjom da Općina Sapna ne raspolaže niti jednim poslovnim prostorom, Udruženje građana “Ne diskriminacija – Ne mobing” iz Tuzle uputilo je još jedan zahtjev za pristup informacijama, s upitom o vlasništvu nad nekretninama. I ovaj zahtjev je prvobitno odbijen. Kao razlog navedeno je da općina ne posjeduje tražene informacije te da se podaci nalaze kod Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Kalesiji.
S obzirom da Zakon o slobodi pristupa informacijama jasno propisuje da javni organ koji ne raspolaže traženom informacijom nije ovlašten jednostavno odbiti zahtjev ili se proglasiti nenadležnim. Naprotiv, dužan je zahtjev proslijediti nadležnom organu u roku od osam dana i o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva. Zbog toga smo izjavili prigovor.
Prigovor je usvojen, a općinski načelnik donio je rješenje kojim se predmet vraća prvostepenom organu na ponovno postupanje. Nakon toga, naš zahtjev je konačno usvojen i odobren nam je pristup traženim informacijama. Dokumentacija koju smo dobili otkrila je znatno drugačiju sliku od one koja se mogla naslutiti iz prvobitnih odgovora. Među dostavljenim podacima nalaze se evidencije o putevima, vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi, zemljištu, ali i objektima u vlasništvu Općine Sapna.
Prema dostavljenoj dokumentaciji, Općina Sapna je vlasnik čak 22 stana, zatim devet stanova u izbjegličkom naselju, kao i stambeno-poslovne zgrade poznate kao „stara banka“.
Ovi podaci otvaraju niz novih pitanja.
- Ako općina posjeduje stambeno-poslovnu zgradu, da li je u prošlosti raspolagala i drugim poslovnim prostorima? Ukoliko jeste, šta se s njima dogodilo? Da li su prodati, preneseni na druge subjekte ili se i danas koriste u nekom drugom pravnom režimu?
- Ko koristi ukupno 31 stan koji su evidentirani kao općinska imovina? Po kojem pravnom osnovu? Postoje li javno dostupni kriteriji za njihovu dodjelu? Plaća li se zakupnina ili naknada za korištenje? Vodi li se uredna evidencija korisnika i ugovora?
Odgovore na ova pitanja pokušat ćemo pronaći u nastavku istraživanja.
