Nije nedostajalo hypea i udarnih vijesti oko Elona Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, koji izvodi SpaceX (SPCX) na berzu, piše nezavisni američki portal Zeteo.
Zbog trenutne, nebeski visoke valuacije od 1,77 biliona dolara, koja će biti finalizirana u četvrtak, inicijalna javna ponuda ima široke implikacije – uključujući penzione fondove, planove i širu ekonomiju na nepredvidive načine. Za razliku od tradicionalnih IPO-a velikih kompanija, SpaceX je u fiskalnoj 2025. godini zabilježio neto gubitak od 4,94 milijarde dolara, dok je xAI, spojen sa SpaceX-om u februaru 2026, izgubio 6,36 milijardi. Prema procjeni istraživačke firme Morningstar, realna valuacija trebala bi biti niža za oko 56%.
S obzirom na to da je Wall Street Journal 2024. objavio priču sa podnaslovom: “Neki izvršni direktori i članovi odbora strahuju da bi milijarderova upotreba droga – uključujući LSD, kokain, ekstazi, gljive i ketamin – mogla naštetiti njegovim kompanijama”, postavlja se pitanje: šta znači to što se finansijski sistemi ove zemlje pretvaraju u pogonske sisteme kako bi Musk postao trilioner ovog petka? Direktne implikacije su da bi lansiranje SPCX-a na tržište moglo imati neobične negativne posljedice za male investitore, penzione fondove i 401(k) planove, dok bi istovremeno donijelo neobične koristi insajderima SpaceX-a i samom Musku. Dakle, jeste li u raketi ili ne? A ako jeste, je li to karta u jednom smjeru? Da bismo odgovorili na ta pitanja, važno je razumjeti zašto je toliko toga u vezi sa SpaceX IPO-om drastično drugačije od dosadašnje prakse.
Blokiranje tužbi investitora
Dana 14. januara 2025, samo sedmicu prije nego što je Joe Biden napustio ured, Komisija za vrijednosne papire (SEC) podnijela je optužbe protiv Muska. Nekoliko mjeseci kasnije, Donald Trump je imenovao Paula Atkinsa za predsjednika SEC-a, dok je slučaj još čekao na sudski epilog, a Musk i njegova ekipa u tzv. Ministarstvu za efikasnost vlade još su “kopali” po federalnim institucijama. (SEC je nedavno riješio slučaj za mizernih 1,5 miliona dolara.) Atkins, koji je bio komesar SEC-a od 2002. do 2008, zagovara ono što naziva smanjenjem regulatornih tereta. U trenutku imenovanja, Atkins i njegova supruga imali su kombinovanu neto vrijednost od najmanje 327 miliona dolara.U septembru 2025, SEC pod Atkinsovim vodstvom donio je odluku koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za SpaceX-ovu ponudu, ali i za nadolazeće AI mega-IPO-e poput OpenAI-a i Anthropica.
Suprotno dugogodišnjoj praksi SEC-a da odbija IPO-e ako su korporativni dokumenti kompanije zahtijevali da se sporovi rješavaju isključivo privatnom arbitražom, Atkinsov SEC proglasio je neutralnost prema takvim odredbama. SpaceX-ovi korporativni dokumenti zaista uključuju obaveznu arbitražu. To znači da Musk neće morati brinuti o kolektivnim tužbama investitora, kao što je morao kod nekih svojih drugih kompanija. U novembru je koalicija od preko 60 institucionalnih investitora, uključujući penzione fondove u Kaliforniji, New Yorku i Illinoisu, poslala zajedničko pismo SEC-u, upozoravajući da će “ovo radikalno odstupanje od decenijske prakse komisije destabilizirati povjerenje u američka tržišta.” Iste sedmice, Vijeće institucionalnih investitora poslalo je slično pismo. Američka asocijacija za pravdu ažurirala je svoju web stranicu sa segmentom pod naslovom: “Promjena politike SEC-a koja uništava prava dioničara.”
SEC nije promijenio kurs, ostavljajući male i pasivne investitore bez zaštite.
Neupravljivi trilioner
Samo sedmicu nakon što je Reuters u maju 2026. objavio priču o odredbama u SpaceX-ovim korporativnim dokumentima, institucionalni investitori su pisali Musku i drugim izvršnim direktorima SpaceX-a, opisujući statut kompanije kao “najviše menadžmentu naklonjenu strukturu korporativnog upravljanja ikada donesenu na američka javna tržišta u ovom obimu.” Njihovo pismo je naglasilo da će, na osnovu raspodjele dionica i različitih klasa dionica, Musk zadržati oko 79% ukupne glasačke moći, dok će posjedovati samo 42% kapitala, ostavljajući javne dioničare sa “većinom ekonomskog rizika bez proporcionalnog glasa u upravljanju kompanijom.” Ovaj aranžman čini Muska, njihovim riječima, “neotpustivim.” Nadalje, kao kontrolisana kompanija pod Nasdaq pravilima, SpaceX može preskočiti standardne javne zaštite, bez većine nezavisnih članova odbora.
Musk je, u suštini, SPOF – “single point of failure” (jedina tačka kvara). Ako se Musk zaokupi drugim projektima, poput Neuralinka ili Tesle, ili premješta vrijednu imovinu između svojih kompanija, ili donosi nepredvidive odluke, to bi moglo izbrisati milijarde vrijednosti preko noći. Pored eliminacije mogućnosti da mali investitori pokrenu kolektivne tužbe, SpaceX-ova reincorporacija u Teksasu omogućava mu da iskoristi zakon koji od maja 2025. dozvoljava javnim kompanijama da postave stroge minimalne pragove vlasništva – do 3% – za podnošenje derivativnih tužbi.
SpaceX je u potpunosti iskoristio ovu odredbu. Njegovi statuti zahtijevaju da dioničar posjeduje milijarde dolara u dionicama, otprilike 52 milijarde, kako bi mogao podnijeti derivativnu tužbu – što je najčešći oblik tužbi protiv kontrolisanih kompanija poput SpaceX-a. Rezultat je da cijela procijenjena valuacija od 1,77 biliona dolara zavisi od jednog, prilično nestabilnog pojedinca koji ne odgovara dioničarima. Pripremite se. Bez obzira na to šta Musk javno obećava, bez obzira na to šta to učini s cijenom dionice, da li se ta obećanja ostvare u predviđenom roku ili ikada, investitori praktično nemaju privatnu pravnu zaštitu, zahvaljujući promjenama koje je uveo Atkinsov SEC.
Obavezno uključivanje u penzione fondove
Zašto svi američki indeksi, koje prate fondovi vezani za penzije i 401(k) planove, ne čekaju da SpaceX barem pokaže profit prije nego što ga uključe? Jedan indeks je odlučio da sačeka. Ali nekoliko drugih velikih referentnih indeksa krenulo je u suprotnom smjeru. U potpunom raskidu s dosadašnjom praksom, Nasdaq-100 i Russell 1000 promijenili su pravila kako bi ubrzali uključivanje novih mega-kompanija gotovo od prvog dana. To znači da fondovi moraju kupovati SpaceX dionice u trenutku kada hype oko nove kompanije generira kupovnu aktivnost zasnovanu više na uzbuđenju nego na stvarnoj vrijednosti. Kako se to povezuje s izvještajima da će penzioni fondovi i 401(k) planovi biti pogođeni? Svaki indeksni fond, recimo QQQ, koji prati ove indekse, neće moći odbiti uključivanje SpaceX-a. Štaviše, zbog veličine posla, SPCX će imati toliku težinu unutar indeksa da će fondovi morati prodavati dionice stabilnijih kompanija kako bi napravili prostor za kupovinu SpaceX-a. To uključivanje će pokrenuti obaveznu, višemilijardnu kupovinu.
Ranije je kompanija s visokom valuacijom morala javno trgovati najmanje mjesec dana, a ponekad i do godinu, prije nego što bi veliki indeksi poput Nasdaq-100 ili Russell 1000 dodali dionicu. To nije slučaj sa SpaceX-om. Za poređenje, SpaceX-ova trenutna valuacija od 1,77 biliona dolara je oko 7,5 puta veća od Alibabinog IPO-a iz 2014. godine, koji je vrijedio oko 236 milijardi (prilagođeno inflaciji). Alibaba je tada imala najveći IPO u SAD-u, ali je bila profitabilna u godini prije izlaska na berzu. SpaceX nije. U martu je objavljeno da Musk uvjetuje listiranje SpaceX-a na Nasdaqu ranom inkluzijom u Nasdaq-100. Tri sedmice kasnije, Nasdaq je najavio novi program “Fast Entry” koji omogućava mega-kompanijama da budu dodane u indeks nakon samo 15 dana trgovanja. Ranije je čekanje bilo najmanje tri mjeseca, a često i duže od godinu.
Za kontekst, Facebook (danas Meta) je morao čekati sedam mjeseci da uđe u Nasdaq-100 nakon IPO-a u maju 2012. godine. Facebook je tada imao neto profitnu maržu od 27%. Standardna odgoda bila je namjerna – da se dionica “ohladi” prije nego što fondovi počnu kupovati. Umjesto toga, Nasdaq je stvorio pravilo koje omogućava uključivanje neprofitabilnih mega-kompanija u najnestabilnijem periodu nakon izlaska na tržište. Do kraja maja, FTSE Russell je slijedio primjer, dozvolivši mega-kompanijama da budu dodane u Russell 1000 nakon samo pet dana trgovanja. MSCI je također najavio da će ubrzano uključiti SPCX u svoje indekse, već deset dana nakon IPO-a.
Ako bi SpaceX-ova dionica bila raketa, moglo bi se reći da su indeksi namjerno uveli “Pogo oscilaciju” – prisiljavajući fondove da uđu u raketu baš u trenutku najveće nestabilnosti. S&P Global je u početku razmatrao isti potez, ali je na kraju odbio. SpaceX neće moći ući u S&P 500 dok ne trguje najmanje 12 mjeseci. Brzo uključivanje u druge indekse stvara ugrađeni bazen kupaca – male investitore, penzione fondove i vlasnike 401(k) planova – koji će nevoljno osigurati “kapsulu za povratak” insajderima. Njihova karta je u jednom smjeru. Procjene Wall Streeta kažu da će pasivni fondovi kupiti oko 30 milijardi dolara vrijednosti SpaceX dionica u prvih 15 dana. SpaceX želi prikupiti 75 milijardi dolara na IPO-u. Period ponude za male investitore zatvoren je u srijedu. Potražnja je navodno četiri puta veća od dostupnih dionica. Ako potražnja ostane tolika, banke imaju do 30 dana nakon IPO-a da iskoriste “greenshoe” opciju, koja omogućava izdavanje dodatnih 83,3 miliona dionica – što bi moglo donijeti još oko 11,24 milijarde dolara do sredine jula.
Pasivni fondovi moraju kupovati te dionice direktno s tržišta, što će izazvati neviđenu nestašicu ponude i vještački podići cijenu.
Muskovi fanovi drže torbu
Kada kompanija izađe na berzu, njen prvi “float” predstavlja dionice dostupne javnosti. Nasdaq je ranije zahtijevao da najmanje 10% kompanije bude u javnom prometu kako bi bila uključena u Nasdaq-100. Sada je pravilo promijenjeno u korist SpaceX-a. SpaceX će pustiti samo mali dio svojih dionica u javni promet – oko 4,2% ukupnog broja – što Musku omogućava da zadrži čvrstu kontrolu nad kompanijom. Od 555,6 miliona dionica koje SpaceX planira prodati po fiksnoj cijeni od 135 dolara po dionici, ranije najavljena alokacija od 30% za male investitore revidirana je na oko 20%. I dalje je to znatno više od uobičajenih 5–10% i smatra se pokušajem da se iskoristi Muskova baza fanova.
Fidelity, zajedno s Robinhoodom, SoFi-jem, E*TRADE-om i Schwabom, nudi pre-trade alokacije dionica. Fidelity je snizio svoj standardni prag od 500.000 dolara imovine u domaćinstvu na samo 2.000 dolara, kako bi omogućio većem broju malih investitora da učestvuju. Međutim, Fidelity kažnjava male investitore koji prodaju dionice u prvih 15 dana nakon IPO-a. SpaceX je također rezervisao 5% ukupnih IPO dionica za “određene zaposlenike i osobe” kroz program koji vodi Morgan Stanley. Neobično, ove dionice nisu podložne standardnim post-IPO ograničenjima, pa ih insajderi mogu prodati već od prvog dana. Na drugom kraju spektra, Musk je odredio da njegove dionice (i dionice nekih velikih insajdera) budu zaključane na godinu dana. Ali to ne važi za sve insajdere. SpaceX-ov S-1 dokument opisuje složenu strukturu zaključavanja koja omogućava prodaju u fazama – po 7% – počevši od 70, 90, 105, 120 i 135 dana nakon IPO-a, umjesto standardnih 180 dana.
Svaki put kada DSP ili insajderi dobiju mogućnost prodaje, javni “float” se povećava, što povećava težinu SpaceX-a u indeksima Russell 1000 i Nasdaq-100. Fondovi koji prate te indekse moraju kupovati više dionica, jer su indeksi ponderisani prema tržišnoj kapitalizaciji. Kombinacija malog javnog “float”-a i obavezne kupovine stvara vještačku potražnju za dionicom. Rezultat je da Musk omogućava određenim grupama da prodaju svoje dionice rano, a kada se to desi, cijena će vjerovatno pasti. Gubitak će snositi fondovi i mali investitori koji su izloženi SpaceX-u. Drugim riječima: kapsula za povratak za mene, prisilna kupovina za vas.
SpaceX nije samo svemirska kompanija
Prema Musku, SpaceX planira poslati milion solarno napajanih satelitskih data centara u orbitu oko Zemlje, kao dio njegove opklade na umjetnu inteligenciju. U februaru je SpaceX apsorbovao Twitter (sada poznat kao X) i xAI (koji uključuje njegov chatbot Grok), kroz spajanje u dionicama, čime je poslovni model kompanije preusmjeren u visoko spekulativni AI infrastrukturni konglomerat. To je dokumentovano kada je SpaceX prepisao svoj korporativni identitet u IPO prospektu. Pravno i finansijski, Grok, Twitter i svi Muskovi AI resursi sada su potpuno pod kišobranom SpaceX-a.
Finansijski izvještaji u SpaceX-ovoj prijavi SEC-u otkrivaju da kompanija sada troši i gubi više novca na AI infrastrukturu nego na rakete. U svojoj S-1 izmjeni od 1. juna, SpaceX je naveo nestašicu vode i opterećenje elektro-mreže kao ključne faktore rizika. Dokument priznaje da data centri potrebni za AI poslovanje nailaze na ozbiljna fizička uska grla zbog ovih resursa. Na kraju, u neobičnoj fusnoti koja naglašava zabrinutost penzionih odbora zbog nepredvidive prirode šefa kompanije koju su prisiljeni uključiti u svoje fondove, Muskova IPO prijava otkriva da SpaceX drži 18.712 Bitcoina kao rezervnu imovinu. Vrijednost Bitcoina je pala oko 40% u protekloj godini. Obično kompanije čuvaju rezervni novac u ultra-sigurnim investicijama poput obveznica, ali ne i SpaceX. Ako Bitcoin propadne, nema veze, zar ne? To je samo značajan dio rezervnog novca jedne neprofitabilne, AI-centrične kompanije koja se procjenjuje na 1,77 biliona dolara – i koja će vjerovatno uticati na vaš 401(k) i/ili penziju prije ili kasnije.
Za Muska, ovo znači da je na putu da postane prvi svjetski trilioner. Hvala vam, mali investitori, što ste danas poletjeli.
