BDP po stanovniku BiH pri dnu Evrope: Evo gdje smo u odnosu na region i EU
Najnoviji podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina među najslabije rangiranim državama po BDP-u po stanovniku. Prema paritetu kupovne moći, bilježimo svega 24.120 dolara po stanovniku.
Ovo su podaci Međunarodnog monetarnog fonda i platforme Visual Capitalist za 2025. godinu. BDP po stanovniku BiH zauzima 43. mjesto od ukupno 45 evropskih država. Stoga se nalazimo gotovo na samom začelju.
Prema ovim podacima, samo Ukrajina i Moldavija imaju lošiji standard. Ukrajina bilježi 22.440 dolara po stanovniku. Moldavija je na posljednjem mjestu sa 21.170 dolara.
Vrh evropske liste
Na vrhu liste nalazi se Monako sa više od 205.000 dolara BDP-a po stanovniku. Slijede ga Lihtenštajn sa 195.370 dolara i Irska sa 159.130 dolara.
Među deset najbolje rangiranih evropskih ekonomija nalaze se još:
- Luksemburg (156.720 dolara)
- Norveška (115.550 dolara)
- Švajcarska (105.680 dolara)
- Danska (89.670 dolara)
- Nizozemska (87.770 dolara)
- San Marino (87.140 dolara)
- Island (82.730 dolara)
Gdje su zemlje regiona?
Kada su u pitanju zemlje regiona, Slovenija je najbolje pozicionirana. Ona je zauzela 24. mjesto sa više od 60.000 dolara po stanovniku. Hrvatska je na 27. mjestu sa oko 54.000 dolara.
Crna Gora je na 38. mjestu sa procijenjenih 36.330 dolara po stanovniku. Srbija je na 40. poziciji sa 34.860 dolara.
Također, Sjeverna Makedonija je na 41. mjestu sa 31.750 dolara po stanovniku. Albanija je ispred Bosne i Hercegovine na 42. mjestu sa 25.250 dolara.
Šta pokazuje ovaj indikator?
BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći je jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda. Međutim, on uzima u obzir razlike u cijenama između država i realnu kupovnu moć građana.
Ekonomisti upozoravaju da ovaj indikator ne prikazuje raspodjelu bogatstva unutar države. Također, on ne odražava direktno kvalitet života svih građana.
Velike razlike među evropskim ekonomijama pokazuju da životni standard u Evropi i dalje značajno varira. To je uprkos zajedničkom tržištu i ekonomskim integracijama.
Stručno tumačenje podataka
Podaci su realni u okviru statističkog obuhvata. Oni pokazuju da je BDP po stanovniku BiH na svega 35% prosjeka Evropske unije. To je za sedam procentnih poena niže od Sjeverne Makedonije i čak 17 od Srbije.
Ipak, ovaj podatak treba obazrivo tumačiti. Razlog leži u strukturama ekonomija zemalja regiona.
BDP je mjera proizvodne aktivnosti jedne zemlje. On uključuje sve što je proizvedeno na njenoj teritoriji u jednoj godini. Međutim, raspodjela BDP-a govori o tome koliko u raspodjeli dohotka učestvuju radnici, vlasnici kapitala i rentijeri. Prosto dijeljenje BDP-a sa brojem stanovnika pretpostavlja ravnomjernu raspodjelu. U realnosti to nije slučaj.
Drugim riječima, ukoliko veći dio dohotka pripadne manjoj grupi ljudi, rast BDP-a po glavi stanovnika mogao bi biti privid poboljšanja standarda. Taj rast zbog nejednake raspodjele ne osjeti veći broj stanovništva.
Model rasta u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini je na djelu model rasta čija je noseća snaga potrošnja. Stoga se značajan priliv doznaka iz inostranstva ne odražava na rast domaće proizvodnje i BDP-a. Ovaj novac je uglavnom usmjeren na uvoz.
Sa druge strane, u Srbiji je model rasta zasnovan na prilivu stranih direktnih i javnih investicija. To se naročito odnosi na ulaganja u infrastrukturu. Usljed toga, jedan dio BDP-a strani vlasnici iznose kroz profit u svoju zemlju. Taj dio nije uključen u kružni tok dohotka u Srbiji. Iz tog razloga je moguć značajniji rast BDP-a koji većina stanovništva uopšte ne osjeti.
Kako unaprijediti standard?
Za unapređenje standarda stanovništva potrebno je podsticati proizvodnju. Ključno je da se profiti reinvestiraju u zemlji.
Također, potrebno je povećanje zarada radnika. To se može postići kroz objektivna povećanja minimalnih zarada i kroz produktivnija radna mjesta. Na taj način bi se povećalo učešće radnika u raspodjeli dohotka koji raste.
Ovo bi zadovoljilo i potreban i dovoljan uslov za rast blagostanja u Bosni i Hercegovini. Dakle, sam BDP po stanovniku BiH nije dovoljan pokazatelj. Potrebno je gledati i način na koji se to bogatstvo raspoređuje.
