Između slobode i sigurnosti: Gdje je granica na društvenim mrežama?
Zabrana korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina, mjera koja se već uvodi ili ozbiljno razmatra u pojedinim evropskim zemljama, sve se češće spominje i u BiH. U Narodnoj skupštini entiteta RS na razmatranju je rezolucija koja predviđa ovu mjeru. U drugom entitetu fokus je na zaštiti privatnosti podataka djece. Roditelji, nastavnici i stručnjaci podijeljeni su oko toga da li djeci u osnovnim školama društvene mreže zabraniti ili ograničiti njihovo korištenje.
Djeca danas odrastaju uz ekran. Pametni telefon često počinju koristiti još u osnovnoj školi, a društvene mreže postaju dio njihove svakodnevnice – prostor za druženje, zabavu, ali i oblikovanje identiteta. Nastavnici smatraju da moderne tehnologije nisu nužno negativne, ali da se zbog pogrešnog tumačenja onoga što je dobro djeci uskraćuje normalan razvoj.
Predstavnica Udruženja profesora i nastavnika informatike ističe kako najmlađi uzrast ne bi trebao biti u dodiru s tehnologijom, upozoravajući na sve lošiju sliku pri upisu u prvi razred. “Naši upisnici imaju manji vokabular, sniženu motoriku i kasnije manju socijalnu inteligenciju. Stalno su u nekom zatvorenom prostoru, nema igranja”, kazala je.
Sve što se dešava na društvenim mrežama preslikava se i u realni život. Upitno je koliko su djeca svjesna posljedica. A one znaju biti fatalne. Jedna od roditeljica smatra da bi se trebalo djelovati na dva nivoa. “Mislim da bismo mi kao roditelji kod kuće trebali uraditi neke stvari, staviti family link, ograničiti vrijeme boravka na internetu i sa uređajima općenito, a onda i zabrana, jer bi to smanjilo i nasilje i sve druge probleme koji se događaju s djecom”, kazala je.
U Katoličkom školskom centru u Tuzli prije tri godine uvedena je praksa odlaganja mobitela u zaključane ormariće prije nastave. Nastavnici ističu da je fokus djece povećan, da više razgovaraju i druže se u školi. Direktorica te škole pojašnjava da su se odlučili na ovaj korak zbog problema koji su uočili. “Procijenili smo da se mnoge poteškoće koje su vezane za uporabu mobitela događaju upravo na malim i velikom odmoru tako da smo donijeli ovu odluku koja je ispočetka, moram reći, teško prihvaćena od strane učenika, pa i pojedinih roditelja, ali mislim da, evo već treću godinu, su se svi već navikli i prihvatili da je to jedna normalna školska aktivnost”, kazala je. I neke druge škole u Bosni i Hercegovini uvele su ovu praksu.
Zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina predložio je gradonačelnik jednog od većih gradova u entitetu RS. Narodnoj skupštini tog entiteta prije dva mjeseca predao je rezoluciju koja to predviđa. “Ovdje nije pitanje da li su društvene mreže dobre ili nisu nego da li je svijest djeteta do 15 godina dovoljno razvijena da on shvati da ono što je na društvenim mrežama, a tamo ima svega – i nasilja i psovki i primitivizma i ovakvih i onakvih riječi i onih Instagram i TikTok izazova koja su kod tinejdžera dovodila do nasilja, čak i određena ponašanja koja su dovodila i do ubistava i samoubistava ili velikih i težih povreda”, poručio je gradonačelnik. Zabrana bi se, prema ovom prijedlogu, trebala realizirati putem aplikacije koju tek treba razraditi.
U drugom entitetu trenutno nema formalnih parlamentarnih prijedloga ili usvojenih zakona koji bi zabranjivali pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina.
