Bosnu i Hercegovinu iz mjeseca u mjesec potresaju novi slučajevi vršnjačkog nasilja, a stručnjaci upozoravaju da problem postaje sve ozbiljniji i brutalniji. Osim fizičkog nasilja, sve je prisutnije i psihološko zlostavljanje, posebno kroz društvene mreže i digitalne platforme, gdje nasilje često ostaje skriveno od roditelja i nastavnika.
Prema ranije objavljenim podacima UNICEF-a, čak 55 posto djece u Bosni i Hercegovini doživjelo je neki oblik nasilja u školskom okruženju, što pokazuje razmjere problema koji sve više zabrinjava roditelje, nastavnike i stručnjake.
U Republici Srpskoj broj prijava vršnjačkog nasilja već godinama raste, a slučajevi postaju sve teži i ozbiljniji. Prosvjetni radnik i otac sedmero djece Rade Simeunović upozorava da su društvene mreže otvorile potpuno novi prostor za nasilje među djecom.
– Sada imamo i mobilne telefone, društvene mreže i još jedan dodatni vid nasilja koji ranije nije postojao. Djeca mogu trpjeti nasilje, a da to ni roditelji ni nastavnici ne primijete. Često se desi da se dijete povuče u sebe i prekine komunikaciju – istakao je Simeunović za BHRT.
Psiholog Nermina Vehabović Rudež naglašava da nasilje može imati različite oblike – fizičko, psihološko, materijalno ili seksualno – ali da je nasilje putem interneta posebno opasno jer je često nevidljivo odraslima.
– Djeca koja imaju narušeno samopouzdanje često se boje prijaviti nasilje jer vjeruju da će nakon toga situacija biti još gora – upozorila je Vehabović Rudež.
Nadležni ističu da odgovornost ne može biti samo na jednom dijelu sistema te da su za rješavanje problema potrebni zajednički rad porodice, škole i institucija.
Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u ostavci Naida Hota Muminović navela je da škole rade na jačanju stručnih službi, edukaciji nastavnika i profesionalnom razvoju direktora kako bi se na vrijeme prepoznavali problemi i spriječila eskalacija nasilja.
– Poenta je da se reaguje na vrijeme, prije nego što stvari prerastu u ozbiljno nasilničko ponašanje – poručila je Muminović.
Prosvjetni radnici upozoravaju da djeca danas odrastaju pod velikim pritiskom i očekivanjima, što dodatno utiče na njihovo mentalno zdravlje.
– Vrijeme je veoma izazovno i teško je biti dijete danas. Ono što je pozitivno jeste da djeca više ne skrivaju kako se osjećaju i češće govore o nasilju koje su doživjela ili počinila – rekla je prosvjetna radnica Elma Žužić.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice vršnjačkog nasilja djeca često nose godinama, bez obzira da li se nasilje događa u školi, na ulici ili na internetu. Zbog toga ističu da problem nije moguće riješiti preko noći, ali da je ključno da djeca na vrijeme dobiju podršku, osjećaj sigurnosti i uvjerenje da ih neko čuje i razumije.
Crna hronika: https://crna-hronika.info/mobiteli-i-drustvene-mreze-donijeli-novi-talas-nasilja-medju-djecom/843888
