Haos u zdravstvu: Milioni nestaju, dugovi rastu – ko prazni bolničke kase?
Haos u zdravstvu postao je hronično stanje uprkos tome što se u sistem godišnje sliju stotine miliona maraka. Iako građani redovno izdvajaju za zdravstveno osiguranje, bolničke kase su uporno prazne, a gubici se na kraju pokrivaju novcem pacijenata. Postavlja se ključno pitanje: ko troši milione namijenjene liječenju i zašto je politička podobnost postala važnija od stručnosti?
Koliko novca zaista ima, a koliko nedostaje?
Da li ste znali da građani Republike Srpske svake godine u kasu Fonda zdravstvenog osiguranja uplate čak 1.200.000.000 maraka? To je ogroman novac koji bi trebao garantovati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Međutim, realnost je potpuno drugačija.
Zdravstvene ustanove grcaju u dugovima. Sve je češća pojava da bolnice ne uplaćuju doprinose svojim radnicima. Nameće se logičan zaključak: novca bi bilo dovoljno da sistem ne uništavaju partijski interesi i netransparentno upravljanje.
Partijska knjižica važnija od diplome
Jedan od ključnih razloga za haos u zdravstvu jeste način zapošljavanja. Struka upozorava da se sve manje mladih stimuliše da upisuju medicinske fakultete. Još veći problem nastaje kada diplomiraju i pokušaju da se zaposle.
Prema procjenama sindikata, skoro 90% ljudi mora imati političku podršku kako bi dobilo posao u javnom zdravstvu. Ovakva kadrovska politika direktno tjera kvalitetne stručnjake iz zemlje. Posljedica je masovni egzodus bijelih mantila, koji odlaze tamo gdje se cijeni znanje, a ne članstvo u partiji.
Kako krupni kapital prazni bolničke kase?
Sprega politike i krupnog kapitala najvidljivija je u sistemu javnih nabavki. Ekonomski analitičari ističu da se ogromni odlivi dešavaju upravo kroz ovu oblast. Radi se o sistemskom rasipanju novca, gdje se medicinska oprema i farmaceutski proizvodi plaćaju po višestruko većim cijenama od realnih.
Dakle, novac koji je namijenjen pacijentima završava u džepovima privilegovanih dobavljača. Ovaj model se mora hitno promijeniti ako želimo zaustaviti finansijski krah zdravstvenog sistema. Dok se sistem ne oslobodi ove štetne sprege, stanje se neće popraviti.
Protjerana struka i loša kadrovska politika
Haos u zdravstvu dodatno produbljuje činjenica da je politika protjerala struku čak i iz ključnih institucija. Bivši zvaničnici upozoravaju da nadležno ministarstvo gotovo da nema zaposlene ljekare specijaliste. Umjesto toga, oslanjaju se na angažman penzionera putem ugovora o djelu.
Kako urediti sistem primarne, sekundarne i tercijarne zaštite ako u ministarstvu ne postoji dovoljno stručnog kadra? To je nemoguća misija. Bez povratka struke na mjesta odlučivanja, nema ni sistemskih reformi.
Postoje li rješenja za oporavak sistema?
Prvi i osnovni korak ka oporavku jeste vraćanje struke u bolnice i uklanjanje politike iz upravljačkih odbora. Također, postoji ogroman prostor za uštede i preusmjeravanje sredstava. Jedan od predloga koji se već dugo spominje, ali nikada nije realizovan, jeste preusmjeravanje dijela akciza u zdravstveni fond.
Tu se prvenstveno misli na akcize na štetne proizvode poput duvana i alkohola, kao i na poreze na igre na sreću. Preusmjeravanje ovih sredstava direktno u zdravstveni sistem bilo bi korisno i rasteretilo bi budžet. Pokušaji vlasti da manjak u kasi nadoknadi novim nametima na pacijente nisu rješenje. Prostor za uštede postoji na strani onih koji su godinama punili privatne račune na račun javnog zdravlja.
Zaključak
Lijek za spas sistema je jasan: struka u bolnice, a politika napolje. Dok god partijski interesi budu ispred života i zdravlja pacijenata, haos u zdravstvu će se nastaviti, a bolničke kase će ostati prazne. Građani zaslužuju da znaju gdje završava njihov novac i zašto je beli mantil izgubio bitku sa političkom knjižicom.
