Domaća poljoprivreda u krizi: Zašto FBiH daje 15 puta veću podršku mladima od RS

Domaća poljoprivreda u Bosni i Hercegovini suočava se sa sve dubljim jazom između dva entiteta. Najnovija analiza Udruženja mljekara RS otkriva poražavajuće brojke. Dok Federacija BiH ulaže 190 miliona maraka u ovaj sektor, Republika Srpska već treću godinu zaredom zamrzava budžet na 180 miliona. Posljedice su dramatične.

Mladima u FBiH podrška veća za 1538 posto

Razlika u podršci mladim poljoprivrednicima gotovo je nevjerovatna. Federacija BiH izdvaja čak 7,7 miliona maraka za sve mlade koji žele da se bave poljoprivredom. U isto vrijeme, Republika Srpska izdvaja svega 470.000 maraka.

I to nije sve. Sredstva u RS-u strogo su ograničena samo na diplomirane agronome. Ta nelogičnost znači da je podrška u FBiH viša za nevjerovatnih 1538 posto. Zbog toga mladi sve češće odlaze tamo gdje im se pruža prava šansa.

Stočarstvo i mljekarstvo pred kolapsom u RS

Posljedice ovakve politike najbolje oslikavaju brojke iz mljekarstva. Prije samo deset godina, Republika Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka. Danas ih je manje od 3.200.

S druge strane, Federacija BiH broji više od 16.800 proizvođača. A nema višestruko veći broj stanovnika. Ključna razlika leži u premijama. U RS-u premija za mlijeko iznosi 0,30 KM po litru. U Federaciji ide i do 0,44 KM, što je više za 43,33 posto.

Ni ostatak stočarstva ne prolazi bolje. Podrška po muznoj kravi u FBiH prelazi 4.028 KM. U RS-u je oko 2.609 KM, dakle manja za 54,36 posto.

Evo konkretnih razlika u premijama:

• Tovna junad: RS do 300 KM, FBiH 1.000 KM
• Sistem “krava-tele”: RS 240 KM, FBiH 700 KM (više za 191%)
• Ovčarstvo: RS 22 KM, FBiH 70 KM (više nego duplo)

Biljna proizvodnja: Gdje RS daje nula maraka

Situacija u ratarstvu još je drastičnija. Za kukuruz u Republici Srpskoj nema podsticaja. Nula maraka. U Federaciji poljoprivrednici dobijaju 700 KM po hektaru.

Kod pšenice su iznosi u FBiH i do duplo veći (1.000–1.100 KM naspram 500 KM). Uljarice također imaju 75 posto veću podršku u Federaciji. Posebno zabrinjava što u RS-u nema ni marke za obavezne mjere i stajnjak. U FBiH se za to izdvaja 350.000 KM.

Milioni za lovstvo, nula za proizvođače

Možda najviše govori podatak kuda novac odlazi. Dok se štedi na kukuruzu i mljekarima, stavka “Podrška za lovstvo” u RS-u guta milione maraka. U Federaciji je ta stavka nula.

Istovremeno, administracija u RS-u buja. Sistem pravila i podrške državnim službenicima razrađen je kroz čak 102 člana. Za to se izdvajaju milionski iznosi. U Federaciji je ista oblast uređena sa svega 38 članova, uz znatno manja izdvajanja.

Uvoz hrane veći od uvoza nafte

Krajnji rezultat je poražavajući. Bosna i Hercegovina danas uvozi čak 80 posto hrane koju konzumira. U novcu, to iznosi 2,72 milijarde eura. Još slikovitije: trošimo tri i po puta više novca na uvoz hrane nego na uvoz nafte. Zato jedemo krompir iz Egipta, paradajz iz Turske i luk iz Kine.

Domaća poljoprivreda više nije na ivici ponora. Ona se već urušila. Pitanje više nije zašto sektor slabi. Pravo pitanje glasi: kako uopšte i postoji?