Proljetna sjetva u Semberiji: Najskuplja u historiji, opstanak poljoprivrednika na kocki
Proljetna sjetva u Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, započela je u izuzetno nepovoljnim uslovima. Rekordno visoki troškovi proizvodnje, povećani za 30 do 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, ozbiljno dovode u pitanje ne samo ovogodišnje prinose, već i dalji opstanak domaćih poljoprivrednih proizvođača.
Lančani rast cijena prijeti kolapsu
Poljoprivrednici upozoravaju da se radi o najskupljoj sjetvi u posljednjih nekoliko godina. Glavni uzrok je lančani rast cijena ključnih inputa – goriva, đubriva, herbicida i ostalog repromaterijala. Cijena dizel goriva dostigla je 3,15 KM po litru, dok su cijene mineralnih đubriva skočile za više od 35 posto u odnosu na prošlu sezonu.
„Dešavanja na Bliskom istoku dodatno su zakomplikovala ionako tešku situaciju. Svake godine, čak i bez ovakvih kriza, imamo poskupljenja od 10 do 20 posto, ali ove godine je to nemjerljivo veći skok“, navode iz Udruženja poljoprivrednika.
Proizvođači ističu da su prinuđeni smanjivati upotrebu zaštitnih sredstava i đubriva, što će neminovno rezultirati manjim prinosima i nižim kvalitetom uroda. Sve češće napominju da ulaze u sezonu bez ikakve sigurnosti da će uspjeti pokriti ni osnovne troškove proizvodnje.
Izostanak strategije i udar na mljekarstvo
Dodatni problem predstavlja izostanak jedinstvene poljoprivredne strategije na nivou Bosne i Hercegovine. Proizvođači nemaju jasnu sliku o tome kome će plasirati robu, po kojoj cijeni i pod kojim uslovima. Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu raste, dok domaća proizvodnja ostaje nezaštićena.
„Potrebno je napraviti svojevrstan remont u poljoprivredi. Moraju se urediti otkup i plasman robe, jer se često dešava da proizvedemo, a nemamo kome prodati. Već su u problemu mljekari, uskoro će biti i ratari, a onda svi zajedno“, upozoravaju iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Kriza u mljekarstvu dodatno produbljuje zabrinutost. Otkupna cijena mlijeka nedavno je snižena za dodatnih deset feninga po litru, dok su podsticaji izostali već pet mjeseci. Istovremeno, problemi s aflatoksinom i slabim otkupom doveli su do toga da su poljoprivrednici prinuđeni prosipati mlijeko.
Podsticaji nedovoljni, uvjeti sve teži
Iako su iz entitetskih ministarstava poljoprivrede najavljeni novi podsticaji, proizvođači smatraju da oni ne mogu pokriti nagli rast troškova koji je uslijedio u posljednjih godinu dana. Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao imati ozbiljne posljedice već na jesen – od nedostatka domaće hrane do dodatnog rasta cijena na maloprodajnim policama.
„Najveći problem je što smo uvozno orijentisani. Gotovo sve uvozimo – oko 95 posto, dok domaćom proizvodnjom ne možemo zadovoljiti ni pet posto potreba. Zbog toga ne možemo biti optimisti“, ističu iz udruženja potrošača.
Borba za opstanak domaće proizvodnje
U uvjetima sve skuplje proizvodnje, neizvjesnog tržišta i nedostatka sistemske podrške, proljetna sjetva 2026. postaje više od poljoprivredne aktivnosti – ona postaje borba za goli opstanak domaće proizvodnje hrane.
Bez hitnih i koordiniranih mjera na svim nivoima vlasti, bez jasne strategije zaštite domaćeg proizvođača i smanjenja uvoza, posljedice neće snositi samo poljoprivrednici, već i svi građani – kroz rast cijena, smanjenu dostupnost domaćih proizvoda i sve veću ovisnost o uvozu.
Upravo zato, ova sjetva mogla bi biti presudna ne samo za ovogodišnje prinose, već i za budućnost poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.
