Budžet Republike Srpske nalazi se pred ozbiljnim izazovom – u toku su ili prijete čak četiri međunarodne arbitraže čija bi ukupna cijena mogla premašiti milijardu evra
Osim već poznatog slučaja „Viadukt“, tu su i sporovi u vezi s RiTE Ugljevik (372 miliona KM u Beogradu i dodatnih 770 miliona evra s kamatama u Vašingtonu), tužba Elektroprivrede Hrvatske za Termoelektranu Gacko (100 miliona evra) i predarbitražni spor za vjetropark Trusina (102 miliona evra).
Konkretno, zagrebačka firma Kermas energija, većinski vlasnik nevesinjskog preduzeća Eol prvi, kojem je Vlada Republike Srpske 2012. dodijelila koncesiju za izgradnju vjetroparka Trusina, zaprijetila je međunarodnom arbitražom i traženjem odštete od najmanje 102 miliona evra. Pravni zastupnici firme tvrde da im je Vlada RS 2019. nezakonito oduzela koncesiju.
Projekat nikada nije ni počeo jer investitor nije dostavio bankarsku garanciju, pravdajući to ukidanjem podsticaja za proizvodnju električne energije. Ipak, Kermas energija je početkom februara 2025. godine uputila opomenu pred arbitražni spor Savjetu ministara BiH. Rok za postizanje dogovora je šest mjeseci.
Zagorka Grahovac, poslanik liste Za pravdu i red, izjavila je u BUKA podcastu da odgovornost za spor snosi bivši ministar energetike Željko Kovačević, koji je 2014. potpisao aneks ugovora kojim je firmi omogućeno da konkuriše za podsticaje. Prema njenim riječima, upravo taj aneks predstavlja osnov za arbitražu.
Grahovac navodi i da je moguće da je cijeli slučaj unaprijed izrežiran s ciljem ličnog bogaćenja tadašnjih funkcionera – na štetu građana Republike Srpske, koji bi na kraju mogli snositi trošak neostvarenog projekta.
Ekonomista Branislav Raković za BUKU upozorava da se ovi sporovi ne smiju voditi olako:
„Ugovori su pravljeni kao da se kupuje polovni automobil. Omogućili su prostor za mešetarenje, ali i ozbiljne kriminalne aktivnosti“, kaže Raković.
On ističe i da Republika Srpska nije na vrijeme formirala fiskalne rezerve za ovakve slučajeve:
„U posljednjih deset, ili barem pet godina, trebalo je stvarati fiskalnu rezervu. Umjesto toga, sad ćemo ih formirati naknadno – uz silno povećanje troškova.“
I ekonomista Igor Gavran za BUKU upozorava da ove arbitraže podrivaju povjerenje u sistem i otvaraju prostor za korupciju:
„Postoje ozbiljne sumnje da su neki ‘ulagači’ došli isključivo s ciljem da izgube, pa kasnije tuže državu i iznude apsurdno veliki iznos kompenzacije za nepostojeću štetu. Ako se sav taj novac bude isplatio iz javnih sredstava, to će drastično umanjiti sredstva za zdravstvo, obrazovanje i druge javne potrebe“, kaže Gavran.
Ako se ovi sporovi ne riješe u korist Republike Srpske, građani bi mogli platiti ceh dugogodišnjeg nemara i sumnjivih političko-poslovnih dogovora. Vrijeme za djelovanje brzo ističe.
Izvor: BUKA
