Francuska i Njemačka predlažu novi model ubrzanja evropskog puta zemalja kandidata. Ideja je da države zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, određene koristi članstva u Evropskoj uniji dobiju i prije punopravnog ulaska, ali isključivo ako pokažu konkretan reformski napredak. To bi moglo značiti bolji pristup jedinstvenom tržištu, evropskim fondovima i programima, ali i novu vrstu takmičenja među kandidatima, tvrdi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT).
Godinama se zapadnom Balkanu poručuje da je njegova budućnost u Evropskoj uniji. Sada Francuska i Njemačka predlažu da se ta budućnost ne čeka samo kao konačni cilj, nego otvara postepeno: kroz pristup tržištu, fondovima i programima. Ali samo za one koji mogu dokazati reformski napredak.
“Principijelno podržavam sve ono što će ubrzati proces učlanjenja Bosne i Hercegovine i zemalja regije u EU. Ima tu mnogo dobrih prijedloga, ali moramo i mi pokazati da želimo da idemo u EU i da slijedimo evropske standarde na djelu”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
Sama ideja postupne integracije nije nova. Evropska unija o tome govori godinama, a Plan rasta za zapadni Balkan već predviđa bliže povezivanje regije s jedinstvenim tržištem. Novo je to što francusko-njemački non-paper pokušava tu ideju učiniti konkretnijom – pristup dijelovima tržišta, evropskim programima i, moguće, prisustvo kandidata u radu pojedinih tijela Evropske unije, ali bez prava glasa.
“Prilika koja se eventualno otvara za socijalizaciju, odnosno za sudjelovanje predstavnika država zapadnog Balkana u radu, odnosno praćenju rada pojedinih tijela i u redovnim susretima sa predstavnicima eurounijskih tijela, jeste dobra i pozitivna. Međutim, mi već i u ovom kontekstu kandidata i potencijalnih kandidata održavamo neke od tih sastanaka”, ističe univerzitetska profesorica Nedžma Džananović-Miraščija.
Za građane to ne bi bio samo briselski rječnik. U praksi, moglo bi značiti lakše poslovanje kompanija s Evropskom unijom, manje prepreka za transport, brža plaćanja, bolji pristup evropskim programima i dio koristi članstva – prije samog članstva. Ali, za Bosnu i Hercegovinu, ništa od toga ne dolazi automatski.
“Mi se u Bosni i Hercegovini suočavamo s brojnim opstrukcijama i blokadama tog evropskog puta. To nije problem samo Francuske, Njemačke i Evropske unije. Moramo vidjeti šta radimo u sopstvenom dvorištu. Antievropske snage su naš najveći problem”, naglašava predsjedavajuči Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Bosna i Hercegovina još nema glavnog pregovarača. Ključne reforme i dalje čekaju politički dogovor. U modelu u kojem se koristi dijele prema učinku, prednost će imati oni koji mogu pokazati konkretne rezultate. Zato se postepena integracija može čitati i kao nova vrsta takmičenja među kandidatima. Upravo tu nastaje ključno pitanje: da li postepena integracija ubrzava članstvo ili ga samo zamjenjuje prihvatljivijom alternativom? Kritičari upozoravaju da koristi prije članstva mogu biti motivacija za reforme, ali ne smiju postati zamjena za punopravno članstvo.
“To bi u suštini bila potvrda da ta politika, s jedne strane nagrade, s druge kazne, odnosno ‘šargarepe i štapa’, nije baš urodila plodom sa stanovišta Evropske unije. Drugim riječima, zemlje dugo pregovaraju, a nema efektivnog mehanizma kojim bi se privoljele da reforme provedu do kraja. Sa druge strane je i pokazatelj za izrazito slabe i nesposobne korumpirane političare u regionu”, mišljenja je direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi.
S druge strane, non-paper se može čitati i kao pokušaj da EU pronađe funkcionalniji model proširenja, ali i da neke promjene ne moraju čekati francusko-njemački plan. Zemlje kandidati već sada mogu prilagođavati vlastite institucije načinu na koji funkcioniše Evropska unija.
“Poruke koje se mogu čuti da se možda traže određeni modeli kako da se dobije novi član – da li da se određena prava ukinu, da li da se tu nešto mijenja. Vjerujem da neće biti potrebe za tim”, kaže novinar Vladan Šturanović.
“Ništa ne sprečava države kandidate i potencijalne kandidate da svoju administrativnu i političku strukturu, sastav i resore u vladi prilagode onome kako Evropska unija funkcionira i kako funkcioniraju države koje su već članice”, smatra univerzitetska profesorica Nedžma Džananović-Miraščija.
Za razliku od ranijih non-papera koji su u javnosti budili strah od novih podjela, ovaj dokument ne govori o granicama, nego o tempu integracija. Ali, upravo tempo otkriva najveći problem Bosne i Hercegovine: evropski put se ne gubi samo u Briselu, nego i u domaćim blokadama, praznim rokovima i odgođenim reformama. Može li zemlja koja još usaglašava osnovne korake uhvatiti ritam procesa koji nagrađuje samo konkretan učinak?
