Prema pisanju Guardiana, nagli rast cijena nafte pokrenuo je novu utrku za biogorivima, što bi moglo dodatno povećati cijene hrane i svijet približiti ozbiljnoj prehrambenoj krizi, prenosi Forbes BiH.
Stručnjaci upozoravaju da bi potražnja za biogorivima mogla porasti za gotovo trećinu već ove godine, dok bi do 2030. godine mogla skočiti i do 70 posto ukoliko globalna opskrba naftom ostane ograničena. Razlog za to leži u skoku cijena nafte na gotovo 100 dolara po barelu nakon američko izraelskih napada na Iran i zatvaranja Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza.
Sjedinjene Američke Države, Indonezija, Brazil, Tajland i druge zemlje već povećavaju udio biogoriva u mješavinama s fosilnim gorivima. Iako se biogoriva često predstavljaju kao održiva alternativa, stručnjaci upozoravaju da njihova masovna proizvodnja nosi ozbiljne posljedice.
Kako navodi Guardian, opskrba gnojivima već je ugrožena ratnim sukobima, a njihove cijene su značajno porasle. To je dovelo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, posebno u siromašnijim dijelovima svijeta. Stručnjaci upozoravaju da bi čovječanstvo moglo biti na pragu nove prehrambene krize.
Kädi Ristkok, direktorica za energiju i klimu u organizaciji Transport & Environment, upozorava da vlade igraju opasnu igru promovirajući korištenje hrane za proizvodnju goriva.
„Lideri razumljivo traže rješenja za trenutnu naftnu krizu, ali biogoriva nikada ne mogu imati više od marginalne uloge u energetskom sistemu bez razarajućih posljedica. Njihov utjecaj na cijene hrane i okoliš je ogroman. Umjesto da hranimo automobile, vlade bi trebale ubrzati elektrifikaciju transporta“, poručila je Ristkok.
Biogoriva se proizvode od različitih usjeva, uključujući žitarice i uljarice, koji se zbog toga takmiče s proizvodnjom hrane za ograničene poljoprivredne površine. Globalno se približno jedna od svakih dvadeset tona gnojiva koristi za proizvodnju usjeva namijenjenih gorivu. U nekim državama taj udio je mnogo veći, u Sjedinjenim Američkim Državama deset posto ukupne potrošnje gnojiva odlazi na biogoriva, dok je u Indoneziji taj udio čak dvadeset posto.
Prema procjenama organizacije Transport & Environment, biogoriva trenutno osiguravaju oko četiri posto svjetskih energetskih potreba u transportu. Ako zemlje realiziraju planove o povećanju njihove upotrebe, taj udio mogao bi porasti na šest posto. Međutim, za značajnije povećanje proizvodnje bilo bi potrebno ogromno proširenje poljoprivrednih površina. Za pokrivanje samo petine globalnih potreba cestovnog saobraćaja biogorivima bila bi potrebna površina veličine Južne Afrike.
Iako je teško precizno procijeniti koliki bi bio utjecaj na cijene hrane, analitičar za energetiku Simon Suzan smatra da bi posljedice mogle biti značajne. Tokom prehrambene krize 2007. i 2008. godine Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija procijenila je da su biogoriva doprinijela između 40 i 70 posto rasta cijena kukuruza i soje.
Sjedinjene Američke Države već prognoziraju rast cijena hrane između 2,2 i 4,7 posto tokom ove godine, uglavnom zbog posljedica sukoba na Bliskom istoku.
Stručnjaci smatraju da bi ubrzana tranzicija prema električnim vozilima mogla smanjiti pritisak na proizvodnju biogoriva. Proizvodnja obnovljive energije pokazuje se mnogo efikasnijim korištenjem zemljišta od uzgoja usjeva za gorivo. Prema procjenama, solarni paneli postavljeni na samo tri posto zemljišta koje se trenutno koristi za proizvodnju biogoriva mogli bi proizvesti jednaku količinu energije. Zahvaljujući većoj efikasnosti električnih vozila, to bi bilo dovoljno za pokretanje trećine svjetskog voznog parka.
Dodatni problem predstavlja činjenica da biogoriva, uprkos svojoj reputaciji „zelenog goriva“, mogu proizvesti i do 16 posto više ugljen dioksida od fosilnih goriva koja zamjenjuju. Razlog leži u krčenju šuma i promjenama namjene zemljišta potrebnim za njihovu proizvodnju.
Iako bi biogoriva proizvedena iz otpada mogla donijeti određene koristi za klimu, stručnjaci upozoravaju da su njihove količine trenutno vrlo ograničene i da se takvi resursi već koriste u drugim sektorima privrede.
Kako zaključuje Guardian, sve veće oslanjanje na biogoriva moglo bi donijeti više štete nego koristi, posebno u trenutku kada svijet već trpi posljedice rastućih cijena hrane, energetske nesigurnosti i klimatskih promjena.
